Energetska unija: Potrošači moraju biti bolje informirani o dobavljačima na tržištu

Sa skupa je poručeno da jedno tržište ne isključuje drugo, da građani kao proizvođači i potrošači ne isključuju kompanije, nego je riječ o komplementarnim ulogama, i da svaki dio razvoja treba poticati, a među ostalim je istaknuto kako je potrebno ući u proces demokratizacije HEP-a kao javnog poduzeća. 

Okrugli stol "Energetska unija - mogućnosti i izazovi u Hrvatskoj" organizirao je Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Sudionici su raspravljali o Energetskoj uniji Europske unije kao okviru za provođenje reformi, ključnim aspektima Energetske unije koji se odnose na tehnološki razvoj, tržišno natjecanje, energetsku tranziciju, prilike za gospodarstvo, dekarbonizaciju te ulogu nevladinih organizacija u kreiranju i provedbi politike te unije. Raspravljalo se o ciljevima politike na europskoj razini i o tome kako se ona prenose na nacionalnu politiku te kako je prilagoditi nacionalnim potrebama.

Denis Redžepagić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj istaknuo je kako su tri ključna izazova Energetske unije modernizacija gospodarstva, smanjenje stakleničkih plinova te otvaranje radnih mjesta.

Slavko Krajcar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) rekao je kako svi možemo uspjeti samo uz "energy democracy", a Vlatka Butorac Malnar s riječkoga Pravnog fakulteta da je postupak liberalizacije tržišta električne energije u nas počeo, ali još nije zaživio. Hrvatsko tržište još je u postupku liberalizacije, ali ona kod nas nije završena, a ni u Europskoj uniji, dodala je.

Vedran Horvat  s Instituta za političku ekologiju smatra da "Hrvatska s ovakvim HEP-om ne može ući u kvalitetnu energetsku tranziciju", da je riječ o još zatvorenom sustavu te da je prioritet demokratizacija koja znači dubinsku transformaciju upravljanja. 

Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarnera promiče ideju pretvaranja potrošača u proizvođače električne energije.

Ocijenio je da kasnimo s promjenama te je predstavio sustav razvrstavanja otpada i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na otoku Krku. Na Krku se razvrstava oko 60 posto otpada u primarnoj selekciji, a planira se do 80 posto, rekao je i podsjetio da na Krku postoji vizija razvoja u energetski neovisan i CO2 neutralan otok, tj. razvoja u energetski samodostatan otok.

Piršić je naveo primjere solarnih elektrana na Krku u kućanstvima, građevinskim poduzećima, na sortirnici otpada i drugim objektima, a planira se daljnji razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. "Taj projekt nema veze s velikim kompanijama, već je riječ o lokalizaciji i o pouzdanju u vlastite snage. Slične ideje se razvijaju na još nekoliko otoka", istaknuo je i poručio da treba raditi konkretno na terenu te da je rješenje u malim projektima.   

Okrugli stol "Energetska unija - mogućnosti i izazovi u Hrvatskoj" peto je zbivanje u sklopu trogodišnjega Jean Monnet projekta za potporu institucijama "POLO-Cro28 – Opservatorij politika u Hrvatskoj", koji IRMO provodi od rujna 2015. , a financira se novcem iz Erasmus + programa.