EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO Amerikanci šalju litavsku tvrtku da ubrza gradnju LNG-a na Krku

O projektu LNG-a u Hrvatskoj se govori godinama, a neke od zemalja poput Litve koje su kasnije aktualizirale pitanje njegove gradnje, već imaju funkcionirajući terminal i plin uvoze uglavnom iz Norveške i SAD-a.

Upravo stoga SAD su sugerirale litavskoj tvrtki Klaipedos Nafta, litavskom LNG operateru da ponudi svoje usluge hrvatskoj državi i ubrza gradnju LNG projekta na Krku, što je ona, kako doznaje portal Direktno, i službeno učinila.

SAD su projekt hrvatskog LNG-a podigle na najvišu razinu i od Zagreba očekuju konkretne korake s tim u vezi.

Kritika predsjednice

O sporosti gradnje LNG terminala u više navrata govorila je u javnosti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

U tom kontekstu treba promatrati i prošlotjednu Vladinu odluku o proglašenju ovog projekta kojim bi se diverzificirali plinski dobavni pravci za srednju i jugoistočnu Europu i pridonijelo smanjenju ovisnosti o ruskom plinu strateškim.

Takvu odluku Vlada je već donijela i ranije (2015.), no sada ju je pojasnila da se to odnosi i na plutajući i na fiksni terminal.

Europska unija već je odobrila 102 milijuna eura za gradnju LNG terminala, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2019. godine.

Otpori LNG-u

Projektu LNG-a u Hrvatskoj protive se predstavnici ekoloških udruga, ali i dio vlasti u Primorsko-goranskoj županiji (SDP). Isto tako, pritisci protiv gradnje LNG-a dosad su išli i iz drugog smjera.

Pojavilo se nekoliko tvrtki koje su na istom ili susjednom zemljištu pokušavale pokrenuti gradnju LNG terminala čime bi državni projekt otežali i usporili ili ga učinili suvišnim. Inozemne tvrtke bile su iz Slovenije i Austrije, a američki savjetnici neslužbeno su hrvatske vlasti, upozorili da postoje veze tih tvrtki s investitorima iz Rusije.

Osim toga prije godinu, dvije pokrenuta je i privatna inicijativa kanadskih investitora (Pulsat Global Capital i BSH Groupa) i dijela hrvatskih kompanija koje je na sastancima sa stranim investitorima predstavljao kao konzultant bivši predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Oni su na Krku htjeli napraviti energetsko središte i usmjeriti ga prema talijanskom tržištu, ali i prema zemljama regije: BiH, Mađarske i Slovenije. Njihov projekt trebao je biti nekoliko puta veći od planiranog državnog čime bi postao vrlo brzo ekonomski isplativ i sam bi financirao svoje poslovanje u idućem razdoblju.

Novi veleposlanik SAD-a Robert Kohorst, koji je nedavno počeo svoj mandat u Zagrebu, jasno je u neslužbenim razgovorima s predstavnicima Vlade dao do znanja da očekuje da LNG projekt bude uskoro realiziran. O tom projektu govori se na sastancima svih razina s predstavnicima SAD-a, a njegovo spominjanje nije mimoišlo niti hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića tijekom posjeta Washingtonu.

Područja američkih interesa

Kako se može razaznati iz neslužbenih poruka koje predstavnici SAD-a šalju hrvatskim vlastima, novi veleposlanik naglasak će u Hrvatskoj staviti na nekoliko područja koja su od najvećeg interesa za SAD.

Osim spomenutog LNG projekta i očekivane skore hrvatske odluke o nabavci vojnih borbenih zrakoplova (neslužbene informacije govore da je gotovo siguran odabir američkih ili izraelskih F-16 zrakoplova), novi veleposlanik prvenstveno će servisirati potrebe američke poslovne zajednice.

Američke investitore, a to su i pokazali proteklih godina, u Hrvatskoj zanimaju nekretnine (uostalom i Kohorst dolazi iz tog miljea), preuzimanje Agrokora ili barem dijela kompanija (Jamnica i Konzum prije svih), bankarstvo i financijski sustav (Addiko banka ili bivša Hypo Alpe-Adria banka već je u Hrvatskoj)... Ipak, čini se da im je mnogo važnije da neke od hrvatskih tvrtki ne završe u rukama ruskih investitora i to su pokazali svojim angažmanom fondova i konzultanata u spašavanju Agrokora.