Ekonomski analitičar: Vladina mjera ograničavanja cijena je potpuno promašena strategija

"Manja stopa inflacije ne znači i pad cijena to treba demistificirati. Mi smo prošle godine imali službeno inflaciju nekakvih 13, 14 posto. Ona je obuhvatila jedna set proizvoda i usluga koji svi ne koristimo u jednakoj mjeri, a nije obuhvatila cijene nekretnina i vrijednosnih papira. Ove godine službene procjene su šest posto i ako uzmemo ono što je prošle godine bilo 100 na kraju ove godine bit će 120", rekao je Grubišić.

"U idućih šest do devet mjeseci mjere takozvane restriktivne monetarne politike počet će davati prve rezultate. Ogromna količina novca je zadnjih deset godina upumpana u ekonomiju bez neke stvarne podloge u proizvodnji te je to uvelike dovelo do inflacije", rekao je. 

Poručio je da je Vladina mjera ograničavanja cijena potpuno promašena strategija koja neće dati rezultate te je pitanje koliko će i tko u koliko mjeri snositi konzekvence.

"Ono što Vlada može napraviti u nekoj mjeri jest apelirati na monetarnu politiku. Hrvatska država je nepunih 50 posto ekonomija, ugriz države je velik te  bi ona trebala smanjivati svoju potrošnju, a samim time i porezno opterećenje te osjetno više novca davati biznismenima i građanima da se oni sami bore s inflatornim pritiscima", poručio je.

Naglasio je da uvijek apelira na smanjenje poreznog opterećenja, dakle smanjivati opću stopu PDV-a, jer time se biznisi čine profitabilnijima.

"Ukinuo bih sva ograničenja vezana uz cijene jer to ne potiče konkurenciju. Ministar je rekao da građani imaju izbor - što je konkurencija veća to je izbor veći, ali ako vi ograničavate cijene onda nema puno motiva za dolazak novih konkurenata. Cijene treba deregulirati i u cijelosti treba odustati od ove ideje o oporezivanju ovog famoznog ekstraprofita. Upravno suprotno, mislim da veliki biznisi trebaju plaćati 10 posto na dobit kako bi se što više novca ostavilo biznisima i i građanima, jer će oni puno racionalnije rasporediti takozvani višak", rekao je gost Dnevnika Nove TV.

Što se tiče subvencija rekao je: "Nemam ništa protiv solidarnosti prema onima koje ne možemo smatrati odgovornima, no većinu nas se može smatrati objektivno odgovornima. Prema tome, trebamo jednako participirati u snošenju konzekvenci ove situacije. Problem je sa subvencijama da su nepravedne, nekom trebate uzeti da biste nekome drugome dali. Kome ćete uzeti i po kojim kriterijima i zašto baš njima? Nema državnog novca.

Ja sam protiv subvencija izuzev onih skupina ljudi koji nisu radno sposobnih. Naime, kada imate subvencije one ne potiču racionalizaciju našeg ponašanja i ne pada potražnja, a onaj na strani ponude nema potrebu smanjivati cijenu. Subvencijama vi isključujete jedan prirodan mehanizam smanjenja potražnje, koji šalje krivu poruku. Sa subvencijama vi održavate umjetno potražnju koja bi sasvim sigurno bila reducirana jer bi ljudi maksimalno racionalizirali svoju potrošnju i ponašanje", poručio je ekonomski analitičar.