TO JE OZBILJAN PROBLEM
Ekonomski analitičar Šonje o drastičnom rastu javnog duga: To je izuzetno opasno, a očekivanja su loša
Spašavanje gospodarstva i njegovo ponovno zahuktavanje nakon "lockdowna" donijelo je Hrvatskoj u lipnju, u osvit parlamentarnih izbora, veliko povećanje javnog duga, čak i veće nego prethodnih mjeseci.
Prema podacima HNB-a objavljenima prošlog tjedna, u tom je mjesecu Vlada Andreja Plenkovića povećala javni dug za 15 milijardi kuna, s 314,3 milijarde na kraju svibnja na 329,6 milijardi na kraju lipnja. Dok je povećanje duga u prvih šest mjeseci ove godine čak 36,7 milijardi kuna.
Inače, korona kriza i zatvaranje gospodarstva u ožujku i travnju, donijelo je Hrvatskoj veliko povećanje javnog duga pa je on u tom razdoblju prešao i granicu od 300 milijardi kuna. Na kraju 2019. godine javni dug je, po podacima HNB-a iznosio 292,9 milijardi kuna. Već u ožujku je bio osam milijardi kuna veći, a krajem travnja je prešao 300 milijardi i iznosio je 304 milijarde.
U svibnju raste za dodatnih 10 milijardi, na 314,3 milijarde, a potom u lipnju skače za još 15 milijardi na 329,6 milijardi. Kada se sve zbroji, od početka godine do kraja lipnja javni dug Hrvatske porastao je za više od 36 milijardi kuna.
Javni dug će ići do 90 posto BDP-a
Ekonomski analitičar Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik portala Ekonomski lab, za RTL je kazao da od početka korona krize znamo da će javni dug ići do razina 90 posto BDP-a. "Znamo da je to povijesni maksimum i da je izuzetno opasno, ali to je posljedica svega što se događalo. To je u skladu s očekivanjima, nema iznenađenja, a očekivanja su, naravno, loša", kazao je Šonje.
Šonje smatra da se odgovornom fiskalnom politikom može upravljati tom razinom javnog duga. "No, da bi se to postiglo, država se mora dubinski restrukturirati i promijeniti, bitno smanjiti svoje troškove, postati puno efikasnija i provesti reforme o kojima već dugo govorimo. Bez toga bit će problema narednih godina", kazao je Šonje.
Kazao je da se po pitanju javnog duga ne možemo uspoređivati s velikim zemljama nego s malim otvorenim ekonomijama srednje i istočne Europe kao što su Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska, s Bugarskom ili Rumunjskom. "U tom kontekstu Hrvatska je najzaduženija zemlja tog tipa što samo po sebi govori koliko je problem ozbiljan", zaključio je Šonje.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.