Ekonomist podsjetio što nas čeka od 1. siječnja: 'Vlada je donijela odluku'

Naime, Stojić je istaknuo kako je 2025. bila još jedna godina u nizu kada je Hrvatska imala jednu od najviših stopa rasta realnog BDP-a među svim članicama Europske unije. "Impresivno je pogledati period unazad pet godina kada je taj prosječni rast unatoč Covid krizi u 2020. u prosjeku bio oko šest posto. To je znatno, znatno više u odnosu i na prosjek EU i također u odnosu na istočne članice", rekao je. 

"Ono što treba reći ipak da u zadnjih par godina dolazi do značajnog povećanja doprinosa države tom rastu, mi smo predstavili i jednu takvu pojednostavljenu kalkulaciju da otprilike tri četvrtine tog rasta zapravo kreira javni sektor", objasnio je. "Da bi došlo do produktivnosti, najkraće, odnosno vrlo plastično rečeno, treba više ulagati u djelatnosti, odnosno ona područja koja mogu generirati višu dodanu vrijednost. Država se tu ne pokazuje kao neki faktor koji može održati rast produktivnosti, ali vidimo kako je povećala njenu ulogu", dodao je Stojić.

Odgovorio je i na pitanje što nam donosi iduća godina. "Vlada je donijela odluku, mi sad pratimo isto kakav će biti tempo povećanja minimalne plaće i u drugim članicama EU za nekakav konačni sud kako to djeluje sve skupa na našu konkurentnost. No, ono što u ovoj situaciji nije zgorega ponoviti je da se mi zalažemo pro futuro, da se minimalna plaća usklađuje po nekoj transparentnoj formuli koja uzima najbolju europsku praksu, a to je stopa inflacije, odnosno realni rast produktivnosti, odnosno bolje rečeno u nekim slučajevima i kombinacija te dvije mjere", rekao je. 

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

Što s inflacijom?

"To bi osiguralo ne samo predvidljivost poslovanja, nego bi onda isto tako zapravo našu konkurentnost branila da ta minimalna plaća koja je samo referentna osnova za cjelokupni trošak rada raste na jednoj održivoj osnovi, odnosno da ima više veze sa poslovnim fundamentima naše ekonomije. Jer ako ona niz godina raste snažnije u odnosu na oporavak, odnosno rast naših poslovnih fundamenta, onda gubimo konkurentnost. I to se onda vidi", dodao je Stojić.

Osvrnuo se i na inflaciju. "Očekujemo da će u sljedećoj godini njena stopa ipak biti niža nego u ovoj godini. Vidimo isto u zadnje vrijeme i po kretanju cijena prehrambenih proizvoda. Dakle, ako pogledate četveromjesečni niz, mjesečnu stopu promjene, ona je u sva ta četiri mjeseca zapravo ispod prosjeka europodručja, što znači da se ona ipak u Hrvatskoj smiruje. Inflacija, nemojmo se zavaravati, ona će ostati ipak u narednim godinama nešto iznad prosjeka europodručja. Hrvatska i dalje iskače prema rastu troška rada u odnosu na produktivnost", kazao je za N1. 

Pogled na nove brojke izaziva zabrinutost: Hrvatska je opet na krivoj strani ljestvice

Spomenuo se i gospodarskih očekivanja od iduće godine. "U sljedećoj godini mi očekujemo malo sporiju stopu rasta od oko 2,5%, tu pa praktički nema nekih velikih razlika u odnosu na procjene naše vlade, odnosno HNB-a. Po meni, nije pitanje stope rasta, nego pitanje rasta produktivnosti", rekao je Stojić.