ZELENA HRVATSKA 

Dravske hidroelektrane dokaz suživota ekološke proizvodnje energije i zaštite okoliša

Autor

ri

HEP grupa već godinama održivi razvoj i zaštitu okoliša u svom portfelju stavlja na prvo mjesto. Svjesni da kao najveći hrvatski proizvođač i distributer energije imaju veliki utjecaj na okoliš, desetljeća duga nastojanja da svojim poslovanjem pozitivno utječu na zeleniju Hrvatsku, odgovornost prema okolišu pretočili su u temeljne vrijednosti kompanije.

27.04.2021. u 12:22
Ispiši članak

Možda jedan od najboljih svjedoka koji govore u prilog tome su čak tri hidroelektrane na rijeci Dravi, čija su akumulacijska jezera i kanali postala zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama, a upravo zbog bogate flore, ali i bogatstva ribljeg fonda, jezera predstavljaju značajno hranilište brojnim močvaricama.

Kao kruna više od tridesetak godina planiranja, gradnje i brižnog održavanja vodenog ekosustava i njegove bioraznolikosti, dravske elektrane postale su dio NATURA 2000 područja, međunarodno važnog zaštićenog područje značajno za ptice, ali i druge vrste, kao i stanišne tipove. Osim toga, gradnjom hidroelektrana na Dravi riješena je prijetnja okolnom stanovništvu na području koje je stoljećima bilo poprište poplava, posebice početkom ljeta uslijed otapanja snijega i leda.

Još 1965. rodila se ideja o sustavnoj zaštiti ovog područja izgradnjom akumulacijskih hidroelektrana koje bi, osim proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, štitile stanovništvo i poljoprivredne površine. Kako je Drava zbog svog vodnog režima izuzetno povoljna za energetsko korištenje, na njoj su ukupno izgrađene 22 hidroelektrane. Osim tri u Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava), 11 ih je sagrađeno u Austriji, a osam u Sloveniji.

Poplave nisu samo prijetnja stanovništvu, već i okolnim livadama, oranicama i šumarcima na kojima žive rijetke i zaštićene vrste. Plavljenjem rijeke životinje ostaju bez staništa, a riba zaostaje po šumarcima i oranicama. Dravske hidroelektrane dokaz su da energetika može uskladiti proizvodnju i ekologiju, vodeći računa o zaštićenim i ugroženim vrstama na svom području.

Naime, područje akumulacijskih jezera obilježava visoka biološka i krajobrazna raznolikost s posebno značajnim vlažnim staništima koja spadaju među najugroženija u Europi (akumulacijska jezera, poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci napuštena korita i meandri, riječni sprudovi, strme odronjene obale). Osim što su dijelom NATURA 2000, dodatnu vrijednost područja uz rijeke Mure i Drave kao ekološki vrijednih staništa, dobila su postavši sastavnim dijelom Regionalnog parka Mura-Drava.

U ekološkoj mreži čiji su sastavni dio, spomenuta akumulacijska jezera nastala izgradnjom triju hidroelektrana postala su dom mnogim zaštićenim ptičjim vrstama poput maloj perutki, brezovom zviždaku, čaplji i patkama. To su i idealna gnjezdišta za crnu lisku, riječne galebove i labudove koji se tamo mogu vidjeti tijekom cijele godine. Ova područja tako su postala i zimovališta za brojne selidbene vrste ptica močvarica.

HEP grupa osim što se brine o smanjenju negativnog utjecala na okoliš, proaktivno svojim poslovanjem cilja na povećanje ptičjeg fonda kao svoju aktivnu politiku kojom daje svoj doprinos izgradnji zelene Hrvatske. U sklopu toga svakako se ističe postavljanje postolja za gnijezda za rode diljem Hrvatske od strane vrijednih HEP-ovih radnika, ali ovdje ćemo istaknuti i manje poznatu akciju izgradnje otoka za ptice kod HE Varaždin 2015. godine. 

Ptičji otočić je izgrađen prema preporukama ornitologa udruge BIOM koja vrši stalni monitoring  gniježđenja, a i čiste otočić od obraštaja jer za razliku od uvriježenog mišljenja da ptice jaja skrivaju, neke ih polažu samo na očišćenim površinama. 

Prema podacima Vedrana Lucića iz udruge BIOM, u svibnju 2016. godine na otočiću je zabilježeno sedam aktivnih gnijezda riječnog galeba (Larus ridibundus) te 80 gnijezda crvenokljunih čigri (Sterna hirundo). Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene, gnijezde se uz morsku obalu i na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama, akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te sprudovima. HEP je iz akumulacije maknuo i bespravno sagrađene lovačke čeke, na koje su udruge ukazivale kao problem.

HEP je otišao i korak dalje; od izgradnje hidroelektrana na im područjima sustavno se prati fizikalno-kemijsko, biološko i ihtiološko stanje voda, kako bi se na vrijeme uočile značajne promjene. Tridesetogodišnje praćenje stanja riba u ovom dijelu Drave pokazuje da na području hidroenergetskog sustava živi ukupno 56 vrsta riba, a ujedno i predstavlja najistraženiju dionicu rijeke Drave u Hrvatskoj.

Mjere zaštite riba su očuvanje prirodnih mrijesnih područja i staništa gdje se ribe razmnožavaju te posebna regulacija razine vode na mrijesnim područjima za vrijeme mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka, za što je potrebna uska suradnja sa športskim ribolovnim društvima koja gospodare ovim područjem. Ribolovci su stalno prisutni uz rijeku Dravu te prvi uoče i dojavljuju sve promjene u vodenom ekosustavu, stoga je i suradnja s ljudima na terenu od izuzetne važnosti za praćenje stanja vodenog ekosustava.

Razrađen sustav brige o okolišu na području dravskih hidroelektrana zrcali HEP-ovu svjesnost o "zelenoj" agendi kojoj i sama Europska unija teži. Samim time je i Hrvatska dobila snažnog partnera u ispunjavanja europskih direktiva o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti u narednim desetljećima.

Ovaj članak je napisan u sklopu projekta 'Zelena Hrvatska' kojem je pokrovitelj Hrvatska elektroprivreda (HEP). Cilj  projekta je podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode i  bioraznolikosti. Očuvanje biljnih i životinjskih vrsta je važan temelj za ljudsko blagostanje, pa je njihova zaštita od posebnog interesa. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.