PREDVIĐANJA

DOLAZI LI NOVA EKONOMSKA KRIZA? Evo što Branimir Perković misli o tome

Autor

Marijan Opačak

S naslovnica medija vrište poluproročanski naslovi: "Kriza dolazi. Pripremite se". S početkom 2019. godine kreću i crne prognoze i spekulacije o mogućim ekonomskim slomovima, novim krizama i slomu globalnog gospodarstva. Takvih predviđanja nismo ostali pošteđeni ni ove godine. Sprema li nam se zaista neka nova kriza, veća i od one iz 1929.? Hoće li doći do sloma ekonomije i novih recesije?

08.01.2019. u 19:19
Ispiši članak

O tome što se događa na makroekonomskom planu i tko je kriv za konstantne recesije pitali smo ekonomskog analitičara Branimira Perkovića koji je za portal Direktno rekao kako je uvijek popularno predviđati novu krizu, bar ako je suditi prema medijskim natpisima i istupima nekih ekonomskih stručnjaka.

"Radi se o tvrdnjama koje sporadično nastupaju svakih nekoliko godina te se više radi o nekakvom čudnom folkloru unutar struke nego o stvarnim predviđanjima. Predviđanja ekonomske krize se šire kao bilo koja druga masovna panika, dovoljna je jedna osoba da paničari i ubrzo cijela masa gubi glavu", kaže Perković. 

Dodaje i kako su oni koji predviđaju krize jako rijetko u pravu. "Međutim, kad se ispostavi da su u krivu onda to nije izvan struke nikome zanimljivo i prešuti se, no kad jednom slučajno budu u pravu onda dobiju svojih pet minuta slave kao genijalni stručnjaci koji su predvidjeli krizu", rekao je Perković.

"Većina tih "ekonomskih proroka" u biti nagađa, jer nitko nikada nije sa sigurnošću odredio točan početak bilo koje gospodarske krize. Ali i ćorava kokoš pogodi zrno, pa tako i oni. Mnogi su postali popularni zbog toga što su navodno predvidjeli krizu iz 2008., ali se ne spominje koliko su puta prije toga krivo predvidjeli krizu. No dobili su svojih pet minuta slave, a to je i glavna motivacija iza takvih predviđanja", smatra naš sugovornik. 

Dolazi li onda ekonomska kriza? Postoje li znakovi dolaska krize?

"Da, definitivno, ali nitko ne zna kada", rekao je Perković i dodao: "Apsolutno postoje znakovi dolaska ekonomske krize, oni uvijek postoje, nikada u ekonomiji nije sve savršeno i ako kopamo dovoljno duboko u bilo kojem trenutku možemo pronaći navodne znakove dolaska krize", rekao je Perković. 

O čemu se točno radi?

"Ekonomija kroz vrijeme raste u ciklusima, od vrha ekonomske aktivnosti preko pada ekonomske aktivnosti (recesije) do dna i preko rasta do ponovnog vrhunca, iza kojeg počinje novi pad. To je ekonomska stvarnost, a ciljevi ekonomske politike su: smanjiti varijacije između vrha ekonomske aktivnosti i dna ekonomske aktivnosti te zadržati pozitivan dugoročni trend", ističe Perković te dodaja "iako se izmjenjuju ciklusi rasta i pada da ipak razdoblja pada ne 'pojedu' sve dobitke iz razdoblja rasta.".

'Ako se trenutno gospodarstvo ne nalazi u recesiji, onda je sigurno da  dolazi nova recesija. Tu činjenicu koriste i razni kvazistručnjaci koji šireći paniku žele ugrabiti svojih 5 minuta slave', rekao je Branimr Perković

Perković naglašava kako bi to bi trebala biti glavna uloga državne ekonomske politike, i za ta dva cilja država ima mnoge alate. "Pri tom mislim na fiskalnu politiku (proračun), monetarnu politiku (HNB), poreznu politiku, socijalnu politiku itd. Većina državnih odluka direktno ili indirektno, ranije ili kasnije,  jače ili slabije utječe na ekonomiju". 

Naš sugovornik nam je objasnio kako se makroekonomija bavi ogromnim brojem varijabli te kako praktički ne postoji područje ljudskog djelovanja koje dijelom ne utječe na ekonomiju. Dodao je kako i prirodni događaji poput vremenskih nepogoda ne pomažu.

Perković napominje kako jednostavno postoji previše varijabli da bi se točno moglo odrediti kada će njihovo međudjelovanje dovesti do ekonomske krize. 

"Konkretno u ovom trenutku postoje neke naznake dolaska gospodarske krize. Od velikog rasta privatnog duga preko moguće precijenjenosti burzovnih indeksa do usporavanja gospodarskog rasta Kine. Međutim, u isto vrijeme postoje i pokazatelji da je kriza još daleko, kao što su dobri gospodarski rezultati SAD-a u prosincu te oporavka dioničkih tržišta, ali i bolje performanse talijanskog i njemačkog gospodarstva nego što se očekivalo", objašnjava Perković za Direktno.

No napominje kako predviđanja ekonomske krize, koja se šire kao masovne histerije, djeluju i kao samoispunjavajuća proročanstva.

"Mnogo toga u gospodarstvu ovisi o ljudskom ponašanju i ljudskim očekivanjima, a kada se stvori umjetna panika oko krize onda ljudi prirodno troše manje novca i manje investiraju, što može djelovati tako da stvarno stvori poticaj za gospodarsku krizu", smatra Perković.

Dodao je kako zbog toga posebno javne osobe i stručnjaci trebaju biti oprezni s prizivanjem krize, jer stvaranjem panike ujedno osnažuju i sile koje djeluju prema krizi.

"Poanta je da ne treba biti nikakav posebni ekonomski stručnjak da bi predvidio nadolazeću recesiju, one jednostavno uvijek dolaze ili, jednostavnije rečeno, ako se trenutno gospodarstvo ne nalazi u recesiji, onda je sigurno da  dolazi nova recesija. Tu činjenicu koriste i razni kvazistručnjaci koji šireći paniku žele ugrabiti svojih pet minuta slave", rekao je Branimir Perković za Direktno

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.