Dok nas analitičari uvjeravaju za koliko je smanjen inozemni dug, doznajte koliko smo zaduženi

"Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine. Pritom dinamiku njegova pada determinira smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija (banaka), čiji dug na godišnjoj razini kontinuirano pada od svibnja 2012. godine te smanjivanje duga opće države, čiji je kontinuitet jasno izražen od ožujka prošle godine", navode analitičari Komore u osvrtu na najnovije podatke Hrvatske narodne banke (HNB). 

Riječ je, dodaju, o nastavku relativno snažnog razduživanja bankarskog sektora koje se posljednji 21 mjesec odvija po dvoznamenkastim godišnjim stopama, budući da i dalje niska razina kreditiranja i jačanje financiranja na domaćem tržištu i u domaćoj valuti omogućuju smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija.

Istodobno niži proračunski manjak, odnosno čak i proračunski višak opće države u prvom polugodištu ove godine, smanjuje potrebu financiranja države, što uz snažniju orijentaciju države na financiranje na domaćem tržištu rezultira smanjenjem razine njezina inozemnog duga, ističu analitičari HGK.

Po podacima središnje banke, inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) krajem lipnja ove godine iznosio je 4,35 milijarde eura, što je za 19,7 posto manje nego u isto vrijeme lani. 

Vanjski dug opće države na godišnjoj je razini smanjen za 8,3 posto, na 13,8 milijardi eura, ostalih domaćih sektora za 7,2 posto, na 14,8 milijardi eura, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 6,1 posto, na 1,6 milijardi eura, te dug na temelju izravnih ulaganja za 5,7 posto, na 5,8 milijardi eura. 

U prvih šest mjeseci ove godine bruto inozemni dug je ukupno smanjen za 1,3 milijarde eura. Naime, krajem lipnja ove, u odnosu na prosinac prošle godine, inozemni dug opće države je smanjen za 974,2 milijuna eura, ostalih domaćih sektora za 348,4 milijuna eura i drugih monetarnih financijskih institucija za 204,2 milijuna eura, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 136,5 milijuna eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 104,6 milijuna eura.

"U odnosu na kretanja u prvom polugodištu prošle godine, ove se godine ipak bilježi usporavanje razduživanja bankarskog sektora te nešto veće razduživanje države i tvrtki koje se sve više orijentiraju na domaće financijsko tržište, ublažavajući time rizike povezane s inozemnim zaduživanjem", zamjećuju analitičari HGK.

Slične tendencije kretanja bruto inozemnog duga očekuju i u predstojećem razdoblju, a s obzirom na nastavak fiskalne konsolidacije države i, u okolnostima vođenja ekspanzivne monetarne politike, zadržavanje povoljnih uvjeta financiranja na domaćem tržištu.

"Stoga do kraja godine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83 posto, što će pozitivno utjecati na smanjivanje tečajnih i ostalih rizika povezanih s inozemnim zaduživanjem te stoga i na vrlo vjerojatno skoro povećanje kreditnog rejtinga zemlje", zaključuju analitičari Komore u osvrtu na najnovije podatke središnje banke.