Dodikov investitor iz Republike Srpske u tišini ulazi u Hrvatsku, nitko se ne buni, doznajemo zašto

Kao što je o svemu pisao prvi portal Direktno, dva sudionika razgovora potvrdila su u ponedjeljak tu informaciju našem portalu, navevši da više ništa nije sporno. Integral će odraditi sve ono što hrvatske tvrtke ne mogu, a Hidroelektra će dovršiti samo manji dio preuzetih radova i to naročito tzv. betonski dio.

Najveći dio radova preuzela je već zagrebačka tvrtka Zagreb gradnja, no glavni podizvođač bit će Integral Inženjering.

Zbog kašnjenja Hidroelektre i njezine nelikvidnosti cijeli projekt našao se pod povećalom i naručitelj HŽ Infrastruktura je zatražila od izvođača DIV-a, Dalekovoda i Zagreb-Montaže da riješe problem.

Propao građevinski sektor

Na žalost, kako doznajemo, hrvatska niskogradnja praktično ne postoji. Sve tvrtke koje bi mogle odraditi slične poslove su ili propale (Viadukt, Konstruktor Inženjering...) ili nemaju slobodnih kapaciteta i radnika (Osijek-Koteks, Kamgrad). Zagreb-Montaža rješenje je tražila i u Sloveniji (Pomgrad), a jedino im nije odgovaralo uključivanje Strabaga koji se nametao kao jedino preostalo rješenje, ali također nije bio spreman ući u projekt koji već kasni s izvedbom.

"Ovoga trenutka u tijeku je snimanje gradilišta i definiranje novih rokova izvedbe i obveza pojedinih podizvođača. Nakon toga, vrlo vjerojatno do kraja ovog tjedna, slijedi potpisivanje i službenog dodatka ugovoru o uključivanju novih podizvođača", ističe za portal Direktno jedan od vodećih ljudi projekta i dodaje da za to ne treba ničija prethodna suglasnost.

"Nitko se uostalom dosad nije biti bunio zbog uvođenja ove tvrtke u posao", kaže.

Međutim, u HŽ Infrastrukturi u ponedjeljak su Direktnom odgovorili kako o svemu službeno još ne znaju ništa.

Najvjerojatnije bi Integral inženjering zaradio u dvije godine najmanje 100 milijuna kuna, dok bi istodobno preuzeo i financiranje svih podizvođača ukoliko to hrvatski partneri ne bi mogli samostalno napraviti.

Radi se o velikom ulasku Integrala na hrvatsko tržište. Tvrtka ima sjedište u Laktašima, vlasnik je srpski milijarder Slobodan Stanković, a pojedini srbijanski mediji su pisali da je pravi vlasnik tvrtke u stvari Milorad Dodik, prvi čovjek Republike Srpske.

Radi se o najvećoj građevinskoj tvrtki u srpskom dijelu BiH, tvrtka pobjeđuje na gotovo svim javnim natječajima u Republici Srpskoj, a Stanković ima i cijeli niz drugih tvrtki u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.

Tvrtka ima izvrsne građevinske reference, radila je na projektima koje su financirale Europska unija i Svjetska banka.

HŽ: Službeni zahtjev za uvođenjem Integrala još nismo primili

"HŽ Infrastruktura nije zaprimila službeni zahtjev za uvođenjem podizvođača Integral Inženjeringa u ovaj projekt", stoji u odgovoru službe Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.

Ipak, kako neslužbeno doznajemo, činjenica da se nitko javno ne protivi uključivanje tvrtke iz Republike Srpske u kapitalni infrastrukturni željeznički projekt u Hrvatskoj može značiti nekoliko stvari.

Politički dogovor?

Prvo, kao što sami izvođači kažu da hrvatska niskogradnja praktično više ne postoji i da ne može samostalno odraditi niti jedan veliki projekt. Sve donedavne perjanice u niskogradnji su ili propale, ili su nedavno izašle iz predstečajne nagodbe.

Drugo, građevinske tvrtke imaju i ogroman manjak radnika kojeg nadoknađuju otvoreno ili prikriveno radnicima iz inozemstva. Brojni građevinski radnici otišli su raditi u inozemstvo i Hrvatska je u ovom segmentu suočena s ozbiljnim manjkom radne snage. To je nepobitna činjenica.

Treće, cijela priča oko uključivanja tvrtke iz Republike Srpske pretiho i prebrzo se odvija da bi bila slučajna. Treba podsjetiti da je nakon posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji na najvišoj razini riješen višegodišnji problem modernizacije bosanskobrodske rafinerije. Taj je posao, bez natječaja, dobila hrvatska tvrtka umirovljenog generala Ivana Čermaka.

Ruski Zarubežnjeft umjesto nafte i mazuta koristit će plin, a Čermakov Crodux za opsrkbu plinom kroz deset godina uprihodit će oko 150 milijuna kuna.

U tom kontekstu Hrvatska je s vlastima iz Republike Srpske dogovorila priključivanje hrvatskog plinovoda na plinovod Republike Srpske, što je izazvalo negodovanje u Sarajevu. Naime, višegodišnji pregovori o povezivanju plinske mreže Federacije BiH i Hrvatske zapinjali su upravo na protivljenju Banje Luke, a sada u Sarajevu strahuju da do povezivanja plinske mreže Federacije BiH i Hrvatske nikada neće niti doći što bi moglo ugroziti opskrbu plinom Sarajeva i Zenice.

Strah Sarajeva

Vlastima u Sarajevu zasmetalo je i to što je službeni Zagreb povezivanje plinovoda dogovorio s Banja Lukom, a ne na državnoj razini sa Sarajevom.

Idući korak, strijepe u Sarajevu, mogla bi u budućnosti biti i hrvatska orijentacija na jaču prometnu povezanost južnog dijela Hrvatske upravo preko Republike Srpske, a ne izravno preko Federacije BiH (koridor Vc). Prometnice u Republici Srpskoj izgrađenije su nego u Federaciji.

Sve to moglo bi poslužiti kao uvod u jače okretanje Republike Srpske zapadu i Europskoj uniji, povezivanje s Hrvatskom i na taj način neutraliziranje ideja o samostalnosti srpskog entiteta. Isto tako, čvršča gospodarska suradnja Zagreba i Banja Luke mogla bi biti zalog zajedničkog nastupa hrvatskih i srpskih predstavnika u predstojećem ustavno-zakonskom preslagivanju BiH.