NOVI PODACI EUROSTATA

DOBRE VIJESTI Hrvatska izdvojena kao jedna od zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini

Autor

pv/h

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i Hrvatskoj u lipnju je ostala nepromijenjena u odnosu na svibanj, a Hrvatska je izdvojena u skupinu zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, prema u srijedu objavljenim podacima europskog statističkog ureda.

31.07.2019. u 14:56
Ispiši članak

Na razini EU-a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u lipnju je iznosila 6,3 posto, kao i u mjesecu ranije te ostala na najnižim razinama otkako je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečna izvješća u siječnju 2000.

U lipnju prošle godine stopa nezaposlenosti u EU28 bila je 6,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U eurozoni je stopa nezaposlenosti kliznula na 7,5 posto, s revidiranih svibanjskih 7,6 posto. To je njezina najniža razina od srpnja 2008. godine. U lipnju prošle godine iznosila je 8,2 posto.

Ukupno je u 28-članoj Uniji na kraju lipnja bez posla bilo 15,7 milijuna građana, od čega 12,34 milijuna u eurozoni.

Njihov je broj u odnosu na svibanj smanjen za 36 tisuća u EU-u, odnosno za 45 tisuća u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji lipanj manji je za 1,2 milijuna u EU-u, te za 1,03 milijuna u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najniža je stopa nezaposlenosti u lipnju zabilježena u Češkoj, od 1,9 posto. Slijedi Njemačka s 3,1 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u lipnju iznosila 7,1 posto, kao i u mjesecu ranije, prema revidiranim podacima Eurostata.

Bez posla je u Hrvatskoj u lipnju prema podacima Eurostata bilo 127 tisuća građana, kao i u svibnju, odnosno 29 tisuća manje nego u prošlogodišnjem lipnju.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti na godišnjoj razini smanjenja za 1,5 postotnih bodova.

Uz Hrvatsku među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti su Grčka, za 2,2 postotna boda, Cipar za 1,8 postotnih bodova, Irska za 1,4 postotna bod,a te Slovačka za 1,3 postotna boda.

Najvišu je stopu nezaposlenosti među zemljama EU-a bilježila Grčka, od 17,6 posto u travnju. Slijedi Španjolska s 14 posto.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, stopa nezaposlenosti pala je u 24 zemlje EU-a, stagnirala je u Estoniji i Poljskoj, a povećana je u Švedskoj i Luksemburgu.

Stopa nezaposlenosti mladih u EU blago skliznula

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti na razini EU-a u lipnju je iznosila 14,1 posto, što je smanjenje sa svibanjskih 14,3 posto, prema podacima Eurostata.

U eurozoni je pak smanjena za 0,2 postotna boda u odnosu na svibanj, te je iznosila 15,4 posto.

Bez posla je u lipnju u EU-u bilo ukupno 3,2 milijuna mladih, od čega 2,25 milijuna u eurozoni.

Time je broj nezaposlenih u toj dobnoj skupini u EU-u na godišnjoj razini smanjen za 239 tisuća, te za 179 tisuća u eurozoni.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u lipnju zabilježila Njemačka, od 5,5 posto. Slijede Nizozemska sa 6,5 posto, te Češka sa 6,6 posto.

Najviša je stopa nezaposlenosti mladih zabilježena u Grčkoj, od 39,6 posto u prvom tromjesečju 2019. godine. Slijede Španjolska s 32,4 posto i Italija s 28,1 posto.

Hrvatska ne objavljuje mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U drugom tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti iznosila je 20,3 posto, uz 31 tisuće nezaposlenih mladih, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.