MOŽE SI PRIUŠTITI

Do sada je nagomilao bogatstvo od 380 tisuća eura: Ne bavi se ničim posebno, a tek mu je 37

Autor

bkk

Mnogi sanjaju o financijskoj neovisnosti i što bržem odlasku u mirovinu. To je cilj i takozvanih frugalista, odnosno "štedljivih". Oni štede i investiraju svaki cent. Je li to koncept samo za one koji dobro zarađuju?

30.08.2024. u 06:59
Ispiši članak

Tema je to kojom se pozabavio Deutsche Welle koji navodi primjer Floriana Wagnera. Taj čovjek sanja o tome da bude financijski neovisan. On pripada rastućem pokretu super-štediša, tzv. frugalista (od engleskog frugal - štedljiv). Ovaj 37-godišnjak otvoreno priča o novcu i računa: trenutno štedi 4500 eura mjesečno, uz neto prihod od 6000 eura. Diplomirani inženjer pokrenuo je privatni biznis i može sebi priuštiti tako veliko izdvajanje za štednju.

Prije nekoliko godina Wagner je saznao za trend štedljivosti i preispitao svoje mjesečne troškove i počeo mijenjati svoj način života: "Vozio sam se na posao biciklom umjesto javnim prijevozom, navečer sam kuhao za sebe, obavljao tjedne kupovine i više nisam naručivao kebab i pizzu svaki drugi dan."

Na kraju je Wagner napustio dobro plaćen posao i započeo vlastiti biznis.  Ali samo odricanje nije dovoljno. Frugalisti ulažu veliki dio svog prihoda, na primjer, u investicijske fondove kao što su ETF-ovi. Također često pokušavaju više riskirati, ali ulažu i u obveznice ili nekretnine.  Frugalizam je način života koji potječe iz SAD-a. To su učinili popularnim blogeri poput Mr. Money Mustachea.

Treba računati na promjene životnih okolnosti

Prije više godina ovaj Kanađanin je opisao kako je uspio prestati raditi već u dobi od 30 godina. Tijekom financijske krize 2008. godine "FIRE pokret" (Financial Independence, Retire Early") je dobivao sve više sljedbenika i širio se i u Njemačkoj. Svatko čija je ušteda 25 puta veća od njegovih godišnjih troškova smatra se financijski neovisnim.

U pravilu je stopa štednje frugalista 60 do 70 posto. Za usporedbu: u Njemačkoj ljudi u prosjeku štede oko jedanaest posto svojih prihoda. No mnogim ljudima na kraju mjeseca ne ostaje ništa što bi mogli staviti na stranu. Kritika zato glasi da je štedljivost samo za one koji zarađuju više.

"Ako zarađujete samo 1800 eura mjesečno, nećete moći uštedjeti polovicu tog iznosa jer će vam već ogroman dio otići na stanarinu", kaže Thomas Kehl sa platforme Finanzfluss.  On također upozorava da se životne okolnosti često mijenjaju do trenutka kada odete umirovinu u 40-im ili 50-im godinama.

FOTO: Pixabay

'Ne želim žaliti ni za čim'

I dodaje da svatko mora izračunati koliko je taj cilj za njega realan. "Za većinu ljudi troškovi neizbježno rastu", kaže financijski influencer. Djeca, kupovina kuće ili dugotrajna bolest: stopa štednje se može brzo promijeniti. Florian Wagner je do sada nagomilao bogatstvo od 480.000 eura.

Donesena je velika promjena za hrvatske umirovljenike: Posljedice će se osjetiti već u rujnu

Međutim, on je donekle odstupio od svog cilja da se iz radnog života povuče već s 40 godina. On želi nastaviti raditi, ali samo onoliko koliko će mu odgovarati – i to bez da propusti godišnji odmor ili posjet restoranu. "Nikad ne donosim ograničavajuće odluke. Uvijek razmišljam u sebi, što ako sutra poginem u prometnoj nesreći, onda ne želim žaliti ni za čim", kaže Wagner. Ipak, istaknimo, vrlo mali broj ljudi postaje financijski neovisan preko noći.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.