ZELENA HRVATSKA

Do kraja godine stradavanje bjeloglavih supova na Cresu postaje stvar prošlosti

Autor

ri

Najveći hrvatski otok, Cres, jedno je od posljednjih utočišta bjeloglavih supova, tih "gospodara neba", s rasponom krila od 2,40 do 2,80 metara. Duljina ptice je oko 100 cm, a može doseći masu između šest i 13 kg. Ove veličanstvene ptice koriste stupove distribucijske mreže kao uzvisine za odmor, sunčanje te pregled terena u potrazi za hranom pa stoga nije neobično da je dolazilo do njihovog usmrćivanja elektrokucijom.

15.05.2021. u 13:41
Ispiši članak

HEP je aktivnom politikom usmjerenom na njegovu zaštitu, posve umanjio šanse da ova ptica grabljivica pri slijetanju ili uzlijetanju zatvori strujni krug, zbog čega je dolazilo i do, za njih, pogubnih ishoda.

Cres je poznat i kao Natura 2000 područje, a zbog velike bioraznolikosti kojom otok obiluje, privlačan je ljubiteljima netaknute prirode i robinzonskog turizma.

Zakonskim propisima je određena da se u Natura 2000 područjima pri izgradnji novi vodova moraju primjenjivati tehnička rješenja sigurna za ptice te provođenje hitnih mjera zaštite na mjestima gdje su zabilježena stradavanja strogo zaštićenih ptica.

Ugradnjom zaštite na stupovima, smanjuju se i kvarovi i stradavanje ptica od elektrokucije.  Iako je prva ugradnja zaštite opreme za ptice na Cresu započela još prije jednog desetljeća, u HEP-u napominju da su se uvjeti za sustavno rješavanje ovog problema stekli tek prije pet godina.

Tvrtka je u suradnji s Udrugom BIOM i Javnom ustanovom Priroda organizirala sustavni monitoring i višegodišnje obilaske nadzemnih vodova na otoku koji su pokazali da je u prosjeku od elektrokucije na Cresu godišnje stradavalo desetak bjeloglavih supova. S obzirom na to da u cijeloj Hrvatskoj imamo tek svega stotinjak parova, te brojke predstavljaju značaj udarac na ionako ugroženu populaciju.

Ovo je tek jedan od primjera zbog kojeg u HEP-u rade na poticanju svjesnosti o važnosti potrebe da se velike kompanije aktivno uključe u zaštitu okoliša u Hrvatskoj. S pravom se mogu pohvaliti da kontinuirano usklađuju i unaprjeđuju obavljanje svoje djelatnosti sa zahtjevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti koju krasi suradnja sa znanstvenim institucijama i nadležnim tijelima.

Kao posljedica tih napora, na dalekovod duž Cresa stavljen je samonosivi kabelski sklop, što znači da su sve žice izolirane te ne postoji opasnost stradavanja ptica od elektrokucije. Kabliranje je također jedan od načina zaštite od elektrokucije te je prošle godine ukopano oko sedam kilometara dalekovoda, a ove godine oko četiri. Na vodiče koji se nalaze blizu stupa postavljene su izolacije tako da ptica u trenutku kad poleti ne dotakne krilima žice.

Do sada je na otoku Cresu postavljeno između 150 do 200 zaštita pojedinačnih točaka od elektrokucije ptica. Među dugoročnim rješenjima zaštite je vod Srem - Plat - Verin, gdje je uloženo više od milijun i pol kuna za zamjenu postojećeg opasnog voda s novim tehnološkim rješenjem podzemnog i nadzemnog voda, kao i vod Grmov, s ulaganjima oko 100.000 eura.

Slatki dio ove priče su najave da bi ovim svim naporima problem stradavanja supova na Cresu trebao postati prošlost do kraja 2021. godine. Tomu dodajmo i da je HEP otišao i korak dalje predstavivši Akcijski plan za zaštitu bjeloglavih supova u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja koji ima za cilj zaštititi sve opasne stupove na Kvarneru do 2025. godine.

Dodajmo da su bjeloglavi supovi ugroženi na mnogo načina. Nenamjerno trovanje, uništavanje njihovih staništa, smanjenje broja životinja kojima se hrane, neki su od razloga koji dodatno utječu na njihovu opstojnost. Ipak, HEP-ova inicijativa kojom će se onemogućiti umiranje ovih veličanstvenih nebeskih divova od strujnih udara, veliki je korak naprijed prema očuvanju populacije bjeloglavih supova u Hrvatskoj.

Ovaj članak je napisan u sklopu projekta 'Zelena Hrvatska' kojem je pokrovitelj  Hrvatska elektroprivreda (HEP).  Cilj  projekta je podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode i  bioraznolikosti. Očuvanje biljnih i životinjskih vrsta je važan temelj za ljudsko blagostanje, pa je njihova zaštita od posebnog interesa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.