Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci posjetio Krapinu: Dogovarao suradnju između dvaju fakulteta

"U 17. stoljeću su tu Fratri osnovali Filozofski fakultet prije Zagrebačkog. Ovo je bilo u Krapini, u našem samostanu, tako da imamo i tu povijest, doduše onda je prošlo puno vremena da nismo imali visokoškolske ustanove, no onda se Sikirica ukazao", rekao je Gregurović, misleći na dekana Veleučilišta Hrvatsko Zagorje.

Upoznao je potom riječkog dekana s gospodarstvom, tvrtkama i obrtima koji su aktivni na ovom području, rekavši kako je ovdje najviše razvijena metaloprerađivačka industrija. Istaknuo je pritom da u Krapini ima posla za svakoga, međutim nedostaje radne snage. "Imamo ozbiljnih drugih problema, u gradskoj upravi ne možemo naći djelatnike za neke stručne poslove, inženjere građevine i neke druge radnike. Jedna ovako zanimljiva stvar je da ne možemo naći kinooperatera", kazao je.

Naveo je potom da je samo Veleučilište osnovano na neki način kao privatno, gdje su u osnivanje veleučilišta ušli Grad, općine, Županija, ali i nekoliko tvrtki koje su dosta "jake"  u Krapini i okolici. "U startu je možda bio premali osnivački ulog, pa se to uvijek nekako vuklo i mi smo bili praktički jedina županija koja nije imala javno veleučilište, visoku školu ili slično. U 2019. kada je Veleučilište postalo javno, kad je ušlo u sustav ministarstva, onda se i značajno povećao broj studenata. Prate nas neki repovi od prije, tu je i Grad dosta uskočio, i Županija", kazao je.

FOTO: Grad Krapina

Objasnio što nam nedostaje

"Međutim, ono gdje ima dosta problema, ne možemo dobiti dozvole za zapošljavanje i tako nam taj dio malo kaska. Ali definitivno nama jedna takva visokoškolska ustanova tu treba, upravo iz gospodarskih razloga", objasnio je gradonačelnik. Dodao je da, osim ovoga što ima u Krapini, najjače hrvatske tvrtke su tu u blizini, na 15 kilometara od Krapine.

"Vetropack, Omco grupa je druga najveća tvrtka za proizvodnju kalupa za lijevanje staklenih boca. Tu će tržište rada na neki način možda i diktirati daljnji razvoj i srednjoškolskog, ali i visokoškolskog obrazovanja. Vidi se da neki srednjoškolski programi, kao što su CNC operateri i mehatroničari, da imamo odobreno još više razreda, da bi se praktički popunili",  istaknuo je Gregurović.

Također je dodao da mu je drago da su obrtnička zanimanja postala atraktivna i da su dobila na vrijednosti u odnosu na nekada. Dekan Veleučilišta Hrvatsko Zagorje Nenad Sikirica rekao je da je sada trenutak da se riječki i krapinski fakultet bolje upoznaju i da vide u kojem će smjeru nastaviti suradnju, što je bila osnovna ideja sastanka. Drago mu je, dodaje, što je uz dekana na sastanak došao i prodekan.

FOTO: Grad Krapina

Zajedničke točke

Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević otkrio je da je želja da se u suradnji ide i korak dalje, u smislu razmišljanja o potencijalnim zajedničkim specijalističkim studijima te da dio studenata koji u Krapini završi stručni dio, dođe u Rijeku na Tehnički fakultet. "Osim toga, imamo dosta zajedničkih točaka vezano i uz upravljanje energijom, za novu energiju, i tu smo se mi u Rijeci u zadnje vrijeme dosta toga pomakli, pogotovo u smjeru razmišljanja o uvođenju vodika kao novog načina skladištenja i korištenja energije", naveo je.

"Inače, Tehnički fakultet je dio UNIRI-ja, Sveučilišta u Rijeci, ondje nas je 14.500, a naših studenta je 1600 u Rijeci. Dosta smo kompatibilni s kolegama ovdje u Veleučilištu Hrvatsko Zagorje - imamo i računalstvo, strojarstvo, a, naravno, imamo i brodogradnju te elektrotehniku. Sad otvaramo i novi studij mehatronike i robotike te studij okolišnog inženjerstva i neke engleske studije. Imamo dosta zona preklapanja",  nastavio je Kranjčević.

FOTO: Grad Krapina

Otkrio smjer u kojem planira ići

Nadalje, navodi da su kao Fakultet uvijek otvoreni za suradnju, pa tako već surađuju s hrvatskim sveučilištima, ali i s ostalima iz okruženja – od Trsta pa do Munchena, Graza i Kopenhagena. U primarnom interesu im je da održavaju što bolju komunikaciju s hrvatskim sveučilištima i veleučilištima te da pomognu svojim studentima da se izaberu ono najbolje što im treba.

Rijeka postaje prijestolnica jedinstvenog projekta: Prvi put u Europi

"Vidim da je vaše Veleučilište dinamično, da ste skroz inkorporirani s lokalnom industrijom i to je dobro da vas oni vode u smjeru kojim treba ići, pa ne možete pogriješiti. U kratkom vremenu kod vas je doista puno napravljeno, to se vidi",  rekao je riječki dekan. Zaključio je naposljetku kako bi najbolja projektna suradnja bila pokrenuti, primjerice, nekoliko EU projekata. "To je najbolji način da se ustanova upozna, mladi ljudi zaposle te "dovuku" financije i laboratorijska sredstva, pa ćemo ići u tom smjeru ako se dekan slaže", poručio je dekan Kranjčević.