Dalić: Moramo povećati izdvajanja za istraživanja i razvoj, jer jedino tako možemo biti konkurentni

Sudjelujući na 3. Znanstvenom forumu "Pametnim specijalizacijama do pametnog ekonomskog rasta" na osječkom Ekonomskom fakultetu, Dalić je kazala da Strategija pametne specijalizacije, koju je Vlada donijela u ožujku prošle godine, ima za cilj usmjeriti gospodarstvo u područja gdje je strategija procijenila da postoji značajan prostor za inovacije u stvaranju novih proizvoda i usluga, korištenjem suvremenih tehnologija.

Upozorila je kako se ta strategija ne može realizirati bez suvremenih tehnologija te da Hrvatska ne može biti zadovoljna visinom izdvajana za istraživanje i razvoj, s obzirom na to da službena statistika pokazuje da ukupna javna i privatna izdvajanja za tu namjenu iznose 0,85 posto BDP-a.

Dva su bitna instrumenta provedbe te strategije, koji se financiraju iz EU fondova, a to su javni pozivi za projekte istraživanja i razvoja za velike poduzetnike te pozivi za stvaranje centara kompetentnosti i inovativnog okruženja. Za te namjene na raspolaganju je 300 milijuna eura, izvijestila je Dalić, dodavši da se ugovori s velikim poduzetnicima već potpisuju, a uskoro se očekuju i prvi ugovori za stvaranje centara kompetentnosti.  

Stvaranje kvalitetnijeg okruženja za pametne specijalizacije i proizvode visoke dodane vrijednosti nije vezano samo uz korištenje fondova, napomenula je Dalić, pa je stoga pripremljen nacrt zakona o potpori za znanstveno-istraživački rad u gospodarstvu, koji bi se u proceduri usvajanja trebao naći do kraja godine, a čiji je cilj osigurati porezne olakšice i potpore za projekte istraživanja i razvoja u tvrtkama.

Ministrica Dalić također očekuje da će se do kraja listopada u Vladinoj proceduri naći izmjene i dopune zakona o poticanju ulaganja, u sklopu kojih će se zakon nadopuniti s dvije vrste potpora industrijama u području informacijske i komunikacijske tehnologije, među kojima je umanjivanje obveze poreza na dobit za 50 posto u razdoblju od 10 godina  za ulaganja veća od 50 tisuća eura.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista (HDE) Ljubo Jurčić ustvrdio je kako nije dovoljno samo davati novac za određene projekte, već da država treba uspostaviti bolju suradnju s privatnim sektorom i jedinicama lokalne samouprave, jer je jedino u takvoj koordinaciji moguće razvijati proizvodnju i stvarati radna mjesta.

"Mi u Hrvatskoj još nismo došli do takve kombinacije. Država treba znati što se u kojem području može raditi i proizvoditi, i onda razvijati infrastrukturu s lokalnom samoupravom, kako bi se stvorile adekvatne obrazovne i druge institucije, koje bi bile potpora privatnom sektoru", ocijenio je Jurčić.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja istaknula je kako je HUP nezadovoljan, jer je proces reformi usporen te da ozračje u zemlji treba odmaknuti od tema koje ne donose radna mjesta, zapošljavanje i zaustavljanje  iseljavanja. Treba utvrditi u kojem smjeru Hrvatska konačno treba ići, kako ne bi bili na začelju EU, poručila je Deranja.

Prije znanstvenog skupa potpredsjednica Dalić potpisala je pet ugovora u sklopu poziva "Praćenje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, ukupne vrijednosti 78,4 milijuna kuna.

Bespovratna sredstva za aktivnosti istraživanja i razvoja dobile su tvrtke "Dok-ing", "Rimac automobili",  "Altpro" d.o.o., "GDI" d.o.o. te "Infodom", a do sada su ukupno potpisana 22 ugovora, ukupne vrijednosti 252,4 milijuna kuna.

Potpredsjednica Dalić kazala je kako se podupiru projekti koje ove tvrtke rade samostalno ili u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama, kako bi se poticanjem inovativnosti povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva.