Crobexi će pratiti europske burze na kojima je moguć novi oštar pad

Od pet analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine, njih tri očekuju u ponedjeljak pad Crobexa, a tri stagnaciju.

Crobex indeks potonuo je protekloga tjedna za 4,69 posto, na 1 946 bodova, najnižu razinu od kolovoza lani. Crobex10 pao je, pak, 4,5 posto, na 1 176 bodova, najnižu razinu od travnja 2021. godine. Pali su tako treći tjedan zaredom.

Svi sektorski indeksi znatno su pali, a najviše građevinski, za 13,1 posto, te industrijski, za 9,21 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 80,2 milijuna kuna, što je 2,4 milijuna više nego u tjednu ranije. Uz to, ostvareno je i 44,8 milijuna kuna blok prometa u transakciji s dvije dionice. U blok transakcijama dionicom HT-a ostvareno je 41,88 milijuna kuna, po cijeni od 184 kune za dionicu, a Podravkom 2,95 milijuna kuna prometa, po cijeni od 590 kuna za dionicu.

"Pod utjecajem zbivanja u Ukrajini, na svjetskim burzama glavni dionički indeksi su prošloga tjedna pali, pri čemu znatnije u Europi nego SAD-u, što je izazvalo oštre gubitke i na domaćem tržištu kapitala", rekao je Marko Plastić, analitičar tržišta kapitala iz Erste&Steiermaerkische banke.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je protekli tjedan 7 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od izbijanja koronakrize u ožujku 2020. godine. Pritom je londonski FTSE indeks pao 6,7 posto, na 6 987 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 10,1 posto, na 13.094 boda, a pariški CAC 10,2 posto, na 6.061 bod.

Na Wall Streetu je Dow Jones, pak, prošloga tjedna skliznuo 1,3 posto, na 33.614 bodova, dok je S&P 500 pao 1,3 posto, na 4.328 bodova, a Nasdaq indeks 2,8 posto, na 13.313 bodova.

Po Plastićevim riječima, europske burze pale su znatnije nego Wall Street zbog veće izloženosti Europe ruskom tržištu i ovisnosti o uvozu iz Rusije, prije svega plina.

"Indeksi su odmah na početku tjedna oštro pali zbog uvođenja sankcija Rusiji, pri čemu su investitori vagali utjecaj objavljenih sankcija ruskim bankama, kojima je onemogućeno obavljanje transakcija putem SWIFT-a, na kompanije koje djeluju u Rusiji, ali i na cijelo svjetsko gospodarstvo. Burze su oštro pale i u petak, nakon vijesti o požaru u ukrajinskog nuklearci u Zaporižju", navodi Plastić.

Proteklog tjedna mnoge globalne tvrtke objavile su prestanak ili zamrzavanje svojeg poslovanja u Rusiji, ruska središnja banka reagirala je podizanjem referentne kamatne stope s 9,5 na 20 posto, a zaustavljeno je i trgovanje na ruskoj burzi, navodi Plasić. 

Dodaje i da je inflacija u eurozoni dosegnula u veljači rekordnih 5,8 posto, pri čemu su cijene energenta skočile za 32 posto na godišnjoj razini. 

Osvrnuvši se na znatan prošlotjedni skok cijena nafte na svjetskim su tržištima, za više od 20 posto, na najviše razine u više od 10 godina, Plastić je naveo kako su Europa i SAD pokušali ublažiti njihov rast otpuštanjem 60 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.

Cijene nafte bi se mogle ublažiti ako se postigne dogovor s Iranom o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, pri čemu bi ta zemlja mogla u roku od dva mjeseca dostići svoju maksimalnu proizvodnju, kazao je Plasić te dodao da će od idućega mjeseca i OPEC+ blago povećati svoju proizvodnju.

"Ovaj tjedan i dalje će se pratiti zbivanja u Ukrajini te objave kompanija o prestanku poslovanja u Rusiji, o mogućim novim sankcijama, kao i odluke o kamatnim stopama u eurozoni. Domaće tržište pratit će kretanja na europskim burzama", zaključuje Plastić.

A europski terminski indeksi jutros ukazuju na novi oštar pad europskih burzi na početku tjedna, pod utjecajem vijesti o daljnjem usponu cijena nafte dok Europa i SAD razmatraju uvođenje zabrane uvoza ruske nafte i plina.

Inače, na ZSE je prošli tjedan u redovnom trgovanju najveći promet ostvaren dionicom HPB-a, više od 12 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 6,45 posto, na 825 kuna, nakon vijesti da je ta banka kupila Sberbank Hrvatska za 71 milijun kuna jer se podružnica ruske banke suočila s problemima u likvidnosti uslijed navale štediša na njezine šaltere zbog uvođenja sankcija Rusiji.

Po likvidnosti je slijedila dionica AD Plastika, s 9,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je potonula 36,26 posto, na 88,6 kuna, pa je bila najveća gubitnica. Tijekom tjedna zaronila je i na rekordno niske 82 kune. Višednevni pad cijene dionice posljedica je poslovne izloženosti te kompanije u Rusiji, u kojoj ima dvije tvornice.

U fokusu je prošloga tjedna bila i dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 6,5 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 1,23 posto, na 30,2 kune.

Znatan promet ostvaren je i dionicom Valamar Riviere, 5,8 milijuna kuna, pri čemu joj se cijena spustila 6,2 posto, na 30,2 kune.

Uz AD Plastik, znatan pad cijene među likvidnijima zabilježila je i dionica Instituta IGH, za više od 18 posto, potom Spana, za 10,4 posto, te Saponije, za 10,4 posto.