ministar o aktualnim temama

Ćorić: Mladi nezaposleni su posebno ugrožena kategorija u Hrvatskoj

Autor

Direktno.hr

U Intervjuu tjedna Media servisa gostovao je ministar rada i mirovinskog sustava, Tomislav Ćorić. Govorio je o redefiniranju mjera aktivne politike zapošljavanja i odgovorio kritičarima iz redova sindikata i oporbe. Dotakao se tema demografije i opstanka mirovinskog sustava, kao i produljenja radnog vijeka. S druge strane, u pojedinim sektorima apostrofirao je nužnu potrebu uvoza radne snage. 

28.03.2017. u 20:06
Ispiši članak

Preuzimanjem ovog resora u listopadu prošle godine, prva stvar kojoj smo prionuli je redefiniranje postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja, komentirao je ministar svoj projekt 'Od mjere do karijere'.

"Dočekala nas je, na žalost, dosta nesređena situacija, 41 mjera koje su bile relativno nepregledne, neprohodne, nekompatibilne sa onim što današnje tržiše rada zahtijeva i naš ključni cilje u kraćem razdoblju, do početka ožujka bio je da te mjere napravimo što fleksibilnijima, prohodnijima i zapravo u potpunosti kompatibilnima sa željama krajnjih korisnika, poslodavaca i zaposlenih osoba", rekao je ministar.

SDP je zbog stručnog osposobljavanja najavio ustavnu tužbu. Naime, mjeru ne mogu koristiti stariji od 30 godina, ali mogu nezaposleni sa srednjom školom. Sindikati također oštri. Tvrde da Vlada poslodavcima daje besplatnu radnu snagu, koja nema standardna radnička prava.

Ćorić odgovara kako ga žalosti nerazumijevanje za mjere aktivne politike zapošljavanja.

"Cijeli program se iz perspektiva dijela kritika doživljava kroz tu jednu mjeru što je nelogično. SDP se orijentirao na gornju granicu za ulazak u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ne imajući na umu činjenicu da SOR kao mjera može biti financiran dijelom iz nacionalnih sredstava. Mi smo se odredili prema tome da što je više moguće iskoristimo sredstva EU fonda", govori Ćorić.

Stručno osposobljavanje ili SOR tek je jedna od devet mjera i u tom kontekstu se treba shvatiti kao garancija za mlade, a u Europskoj Uniji ona se koristi u pravilu za zapošljavanje mladih osoba do 25 godina. Tek nekoliko zemalja Unije, zbog visoke nezaposlenisti mladih, dobilo je mogućnost da garanciju za mlade koristi do 29 godina, a među njima je i Republika Hrvatska, pojašnjava ministar.

"Dakle, postoji vrlo logičan razlog zašto smo išli u ovom smjeru. Drugi razlog je činjenica da su mlade nezaposlene osobe u ovom trenutku posebno ugrožena kategorija u RH. Ne bih govorio o diskriminaciji ostalih, već o situaciji u kojoj mladima stavljamo šansu da ne budu diskriminirani. Naime, kontigent mladih nezaposlenih osoba u ovom trenutku je jedan od najvećih u RH među ovih 230,000 osoba o kojima govorim".

Zakon koji se tiče Agrokora na sjednici je Vlade do kraja tjedna, a o njemu javnost ne zna ništa. I Ćorić je tajnovit.

"Ja bih prepustio komunikaciju po pitanju Agrokora predsjedniku Vlade i i ministrima koji su izravno involvirani u rješavanje ovog pitanja i ativnosti koje Vlada poduzima", zaključuje ministar.

Jučer smo na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća kao prvu temu dnevnog reda imali kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu, kazao je Ćorić i dodao kako Vlada poduzima sve napore da riješi taj problem koji dolazi iz rafinerije u Bosanskom Brodu.

"Ono oko čega smo se svi zajedno složili je da je ovako stanje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu apsolutno neodrživo i da će Vlada RH na sve moguće načine pokušati razrješiti ovaj problem u svojim kontaktima i naporima, prije svega prema BiH vladi, odnosno entitetu RS, ali i kontekstu ruskih vlasnika. Dakle, na tom problemu se radi".

Sindikalni prosvjed prvog svibnja simbolično je ove godine upravo u tom gradu, no prosvjedi su očekivani tvrdi ministar i dodaje kako su kratkotrajni pregovori sa sindikatima javnih službi donijeli objema stranama nešto vremena za dobru pripremu.

"Vjerujemo da će i jedna i druga strana u ovim pregovorima kao što je bilo i do sada, pristupiti u dobroj vjeri i nadamo se otvoriti određena pitanja. Isto tako ja vjerujem i sindikalna strana i u konačnici postići adekvatne uvjete i cijenu rada za naše radnike u javnim službama. Što se tiče državnih službi, tu je situacija slična, međutim od kad smo s njima rješili naša pitanja u okviru kolektivnog ugovora u ovom međurazdoblju nije bilo na toj općoj razini nekih značajnijih kontakata", kaže Ćorić

Aktualna je tema demografije. Već je nestalo 10 % stanovnika, a demografi tvrde da će nas za 10 godina nedostajati milijun. S upozorenjima na potpuno urušavanje mirovinskog i obrazovnog sustava, ministar se ne slaže u potpunosti.

Hrvatski mirovinski sustav već godinama funkcionira tako da dobar dio mirovina financira državni proračun. Ovu situaciju imamo od 2002. godine, od kad je zaživio tzv. trostupni model, kazao je Ćorić.

"Ono čemu treba težiti je povećanje njegove financijske održivosti, odnosno smanjenje opterećenosti proračuna isplatama za mirovine. Demografski pokazatelj nam tu definitivno ne ide u prilog, međutim moramo imati na umu činjenicu da je u sličnoj situaciji većina EU zemalja, dakle Hrvatska po tom pitanju nije na koji način posebno specifična".

Napor više ministarstava ide u smjeru rješavanja ovog problema. Povećanje rodiljnih naknada, subvencioniranje stambenih kredita osobama mlađim od 45 godina, samo su neke od mjera koje bi već ove godine trebale početi donositi rezultate, s perspektivom njihova unaprijeđenja tijekom vremena, uvjeren je Ćorić.

Većina zemalja u Europi se s problemom mirovinskog sustava suočava na način da sukladno produljenju životnog vijeka, produljuju i radni vijek. U tom kontekstu, tvrdi Ćorić, i Hrvatska čini iste napore i prati europske trendove. S obzirom da Hrvati u prosjeku žive kraće nego usporedive zemlje u Europskoj Uniji, na pitanje "je li najsretnije rješenje podizati dobnu granicu za odlazak u mirovinu", ministar odgovara:

"Hrvatice i Hrvati, građani i građanke RH žive između dvije i tri godine kraće od prosjeka EU. Ako ćemo se mjeriti sa najnaprednijim ekonomijama onda je ta razlika nešto veća. Činjenica je da već sada kod najvećih dijela  europksih ekonomija imamo radni vijek do 65.,  a kod dobrog dijela i do 67. godine. Podsjećam da on u RH još uvijek nije na 65. godina i tu treba doći do usklađenja", smatra Ćorić.

Valja imati na umu da je i dob umirovljenja u Hrvatskoj u prosjeku znatno ispod 65 godina, kao i činjenicu da je prosječan radni vijek kod nas tek 31 godina. U usporednim zemljama Europske Unije, to je za 6 ili 7 godina više. Nepodudarnost ponude i potražnje na tržištu rada u Hrvatskoj također je velik problem.

"Poseban problem je nekoliko sektora koji već sada komuniciraju silnu potrebu za radnom snagom, a to je sektor turizma. Prošle godine nekih 38,000 sezonskih radnika. Ove godine očekujemo znatno više od 40,000. S druge strane sektor građevine koje je uslijed faze od 6 godina potpunog pomanjkanja građevinskih radova doživio odlazak radnika i u tom kontektu muku muči sa radnom snagom", rekao je ministar.

I u mjerama aktivnog zapošljavanja su mjere prekvalifikacija nezaposlenih osoba, a s druge strane znatno smo povećali kvotu na uvoz radne snage na 7115, u odnosu na nešto više od 3000 dozvola prošle godine.

"Nadamo se da će 2017. godina biti godina u kojoj ćemo kroz mjere aktivne politike zapošljavanja postići da dio nezapolsenih pronađe svoje mjesto na tržištu rada. Dakle govorimo o preko 200,000 nezaposlenih. S druge strane ako ne postignemo željene učinke bit ćemo  i 2018. biti primorani reagirati u okviru kvote za uvoz radne snage", zaključuje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.