NOVI PODACI
Čini se da ovo više nije glavni hrvatski problem: Evo kako to izgleda u usporedbi s Njemačkom
Stopa nezaposlenosti u eurozoni kliznula je u srpnju, a u Hrvatskoj je ostala nepromijenjena, zadržavši se osjetno ispod prosjeka u području primjene zajedničke valute, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u srpnju 6,4 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža nego u lipnju. U odnosu na isti mjesec lani smanjena je za 0,2 postotna boda, prema izvješću europskog statističkog ureda.
Na razini EU-a zadržala se na lipanjskih šest posto, a jednako toliko iznosila je i u prošlogodišnjem srpnju. Eurostat procjenjuje da je u EU u srpnju 13,1 milijun građana bio bez posla, od čega njih gotovo 11 milijuna u eurozoni.
Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u srpnju pao za 114 tisuća, a u EU za 82 tisuće. Na godišnjoj razini smanjen je za 190 tisuća u eurozoni i za 72 tisuće u EU.
FOTO: Pixabay
Hrvatska ispod prosjeka
I u srpnju je samo Španjolska bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,5 posto. Najbliža joj je ostala Grčka, sa stopom od 9,9 posto. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u srpnju iznosila pet posto, kao i u lipnju, prema revidiranom podatku.
Eurostat je snizio procjenu za lipanj, objavljenu početkom kolovoza, koja je pokazivala stopu nezaposlenosti od 5,3 posto. Bez posla je u Hrvatskoj u srpnju bilo 87 tisuća građana, tisuću manje nego u lipnju. U odnosu na prošlogodišnji srpanj broj im se smanjio za 19 tisuća.
Izjednačena s Hrvatskom i u srpnju je bila Austrija, sa stopom nezaposlenosti od također pet posto, pokazuju tablice. Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,7 odnosno 2,9 posto. Slijedi Malta, s tri posto, a blizu su i Slovenija i Njemačka s 3,3 odnosno 3,4 posto.
FOTO: Pixabay
Visoka nezaposlenost mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u srpnju 14,2 posto i bila je za 0,2 postotna boda niža nego u lipnju. U usporedbi s istim mjesecom lani, niža je za 0,4 postotna boda. U EU je kliznula za 0,1 postotni bod, na 14,5 posto. Istu vrijednost bilježila je u srpnju prošle godine. Statističari procjenjuju da je u EU u srpnju bez posla bilo oko 2,8 milijuna mladih, od čega 2,26 milijuna u eurozoni. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih u eurozoni je smanjen za 66 tisuća, dok je u EU uvećan za osam tisuća.
Španjolska je i u srpnju, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 25,5 posto. Najbliža joj je ponovno Švedska, sa stopom od 24,4 posto. Daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je i u srpnju Njemačka, od 6,6 posto. Slijede Nizozemska i Malta, s 8,6 odnosno 8,7 posto, pokazuju tablice.
Hrvatska je dobila fantastičnu vijest: Na nju se čekalo godinama
Eurostat nije raspolagao mjesečnim podacima o nezaposlenosti mladih iz Belgije, Hrvatske, Cipra, Rumunjske i Slovenije, već samo njihovim kvartalnim podacima. U drugom kvartalu Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,7 posto, prema revidiranom podatku, uz 21 tisuću nezaposlenih, pokazuju Eurostatove tablice.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.