A INFLACIJA USPORILA
Cijene u Hrvatskoj i dalje samo rastu: Hrana ipak nije ključni faktor
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU porasle su i u rujnu, drugi mjesec zaredom, odražavajući poskupljenje energije, a u Hrvatskoj njihov rast izjednačio se s europskim prosjekom, pokazali su podaci Eurostata.
U eurozoni su u rujnu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile više za 0,5 posto nego u kolovozu kada su porasle za 0,7 posto, prema revidiranom podatku, izračunao je Eurostat.
U EU uvećane su za 0,6 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u kolovozu.
Energetski sektor ponovo je bio glavni motor poskupljenja povećanjem cijena za 2,2 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU. U kolovozu energenti su poskupjeli za 2,5 posto u eurozoni i za 2,3 posto u EU.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji kliznule su pak za 0,1 posto na oba područja, upola blaže nego u kolovozu, izračunali su statističari.
Najveći rast u Luksemburgu
Najizrazitiji rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini bilježio je u rujnu Luksemburg, od 28,5 posto. Slijede s velikim odmakom Rumunjska i Bugarska, s rastom cijena za 2,6 odnosno 2,1 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene u rujnu porasle za 0,5 posto u odnosu na kolovoz kada su uvećane za 0,8 posto. Rujanska stopa rasta najniža je u posljednja četiri mjeseca.
Identičan rast u rujnu imala je Danska, a blizu su i Austrija i Slovačka s rastom proizvođačkih cijena od 0,4 odnosno 0,6 posto na mjesečnoj razini.
FOTO: Unsplash
Najviše su pak pojeftinili proizvodi u finskoj industriji, za 0,9 posto. Cijene su još pale samo u Poljskoj i na Cipru, za 0,3 posto, te u Njemačkoj, za 0,2 posto, pokazale su Eurostatove tablice.
Znatno jeftinija energija
Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu pale za 12,4 posto u eurozoni i za 11,2 posto u EU.
U kolovozu su bile smanjene na godišnjoj razini za 11,5 posto u eurozoni i za 10,5 posto u EU.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na oba područja tako peti mjesec zaredom bilježe pad, koji je iz mjeseca u mjesec ubrzavao na godišnjoj razini, pokazuju tablice.
Vujčić o inflaciji: Evo što možemo očekivati u narednom periodu
Daleko najveći pad cijena zabilježen je i u rujnu u energetskom sektoru, za 31,3 posto u eurozoni i za 28,5 posto u EU, gotovo kao i u kolovozu.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na oba su područja uvećane za oko 0,5 posto, upola blaže nego u kolovozu.
Hrvatska uz Slovačku
Najviše su i u rujnu na godišnjoj razini pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj i Bugarskoj, za 38,9 odnosno 32 posto.
Slijedi Italija s padom cijena na godišnjoj razini za 18,3 posto.
Daleko najviše su pak poskupjeli proizvodi u luksemburškoj industriji, za 23,8 posto.
Slijede Mađarska i Slovenija, s rastom cijena od 7,1 odnosno 3,1 posto.
Rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda ponovno je bilježila i Hrvatska, za 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. U kolovozu su bile za četiri posto više na godišnjoj razini, a za približno toliko u prosjeku su bile rasle i u prethodna tri mjeseca, pokazuju tablice.
Najbliža Hrvatskoj bila je Slovačka s rastom cijena u rujnu od 1,4 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.