ČEKA LI AGROKOR NOVOG GAZDU? Procesu prodaje tragično nedostaje transparentnost, ali takvim je velom obavijeno poslovanje od samog početka

Prodaje se sedam samostalnih tvrtki, hrvatski Ledo, bosansko – hercegovački Ledo Čitluk i srbijanski Frikom te još četiri manje kompanije. Zajedno čine regionalnog lidera u biznisu sladoleda i smrznute hrane. 

U, za sada izrazito netransparentnom procesu prodaje, u medijima se stvara potražnja za Fortenovinim ledenim paketom pa se nakon spektakularne objave da je u sjedište bivšeg Agrokora Ivice Tovidorića pristiglo desetak neobvezujućih ponuda rok za njihovo primanje produljio do kraja rujna. Potencijalni kupci kalkuliraju.

Portal Direktno posljednjih je nekoliko dana razgovarao s više stručnjaka u području preuzimanja i spajanja te prehrambene industrije, ali i s izvorima bliskim nekolicini potencijalnih kupaca. 

Iz svih je razgovora proizašao zajednički zaključak- 600 milijuna eura za sedam razjedinjenih tvrtki koje zajedno čine Fortenovin biznis sladoleda i ostale smrznute hrane nitko, zapravo, nije voljan ponuditi, a ostaje upitno tko bi bio spreman licitirati s tim iznosom u nekom mogućem natjecanju. 

Na redu je dubinsko snimanje

Objektivna, odnosno fer vrijednost prema procjenama potencijalnih kupaca i konzultanata u branši, stoji negdje na liniji između 400 i 500 milijuna eura. Je li konačni iznos bliži donjoj, ili gornjoj granici ovisi o tome koliko je još potrebno uložiti u Ledo nakon kupnje, preuzima li kupac neki dio duga na sebe te o tome kakve planove kupac ima s kompanijom i može li osigurati rast prihoda i profitabilnosti biznisa.

Sve te detalje potencijalni kupci će ispitivati tijekom dubinskog snimanja, za koje će oni koji daju neobvezujuću ponudu imati tri mjeseca odabere li ih Fortenova za ulazak u drugi krug. 

Među potencijalnim kupcima spominju se koprivnička Podravka i fondovi MiD Europa, vlasnik Mlinara, fond Enterprise Investors, vlasnici Pan Peka, Istarskih supermarketa i Studenca, fond Advent, vlasnik Addiko Banke, potom Unilever, multinacionalka kojoj je za hrvatsko tržište distributer Atlantic Grupa za koju se još ne zna uključuje li se u utrku za Ledo, moguće i kao partner Unilevera.

Nadalje, spominje se mogući interes švedske tvrtke Orkla, vlasnice norveškog Rieber &Sona, koji je prije deset godina domaćoj javnosti postao poznat kroz interes za kupnju upravo Podravke. Među zainteresiranima za Ledo spominje se i moćni francuski Lactalis, vlasnik Dukata, međutim, dva izvora iz prehrambene industrije tvrde da Lactalis ipak nema takvih namjera.

Poznavatelji branše ukazuju na Froneri grupu, globalno najvećeg proizvođača privatnih marki sladoleda te licenciranog partnera u proizvodnji sladolednih brendova Nestlea i Mondeleza za koju ne postoji informacija da ima interesa za Ledom, ali s obzirom na to da je riječ o prodaji lidera u regiji nije nemoguće da se i oni raspituju.

Zanimljiva tržišna utakmica

Upravo zato što se prodaje regionalni lider, od utakmice se očekuje da bude iznimno zanimljiva. Najveća joj je pak mana – netransparentnost, koja je i najveći uzročnik zbrke u procjeni vrijednosti Fortenovina ledenog paketa.

Dok mnogi u javnosti gotovo suvereno mašu iznosima i razbacuju se procjenama, činjenica je da Fortenova javnost ne izvještava o financijskim rezultatima Poslovnog segmenta smrznute hrane.

Od tri neovisna, a u ovom slučaju i suprotstavljena izvora dobili smo pojedine financijske pokazatelje.

Fortenova prodaje biznis koji će ovu godinu završiti s nešto manje od dvije milijarde kuna prihoda, a lani su oni iznosili nešto više od dvije milijarde.

Operativna dobit ove godine, ključna za izračun vrijednosti tvrtke očekuje se na razini između 40 i 45 milijuna eura. Značajno manje od lanjske, kada je iznosila 54 milijuna eura.

Ponajviše je to posljedica utjecaja pandemije korona virusa, koja je od svih tržišta na kojima Ledo posluje najjače pogodila ono hrvatsko.

Operativna dobit je novac koji kompanija zaradi tijekom godine dana prije nego što se odbiju amortizacija i deprecijacija i prije nego što plati porez. Ta se operativna dobit množi s multiplikatorima određenima za tu branšu, kako bi se odredila vrijednost kompanije.

Fortenova očekivano lobira za što veći multiplikator koji bi rado množili s lanjskom zaradom jer je veća, a kupci za što manji koji bi množili s ovogodišnjom zaradom. Dubinsko snimanje još uvijek nije napravio nitko pa se niti ne zna visina potrebnih ulaganja, kao niti odnos konkretnih obveza Leda kao jamca za dugove Fortenove.

Fortenovine projekcije operativne dobiti za iduću godinu također su optimistične, iako je prerano donositi ikakve zaključke o idućoj godini i sezoni, pa su kupci skloniji predviđanju skromnijeg rezultata. U svakom slučaju, multiplikatori se kreću od 5 do 14 i upućeni sugovornici s kojima smo razgovarali ističu da bi se realno ovogodišnja operativna dobit mogla množiti s najviše 10, što već uključuje sve uračunate premije i poštede zbog objektivno loših poslovnih okolnosti. Optimističniji su skloni vrednovati Fortenovin ledeni paket prema operativnoj dobiti ostvarenoj lani. 

U najboljem slučaju, dobiveni fer iznos kreće se između 400 i 500 milijuna eura, u što je uračunato i plaćanje duga tog poslovnog segmenta te neslužbena procjena nužnih ulaganja nakon kupnje od najmanje 30-ak milijuna eura. 

Koliku cijenu iznad iznosa fer vrijednosti Ledo, Frikom i ostala društva mogu postići u eventualnom natjecanju kupaca teško je procijeniti, a dodatni uteg u cijeloj priči jest što Fortenovu gotovo ništa ne obvezuje na transparentnost prema javnosti, budući da tvrtke koje prodaju više nemaju dionice na burzi.

Upravo zato je i moguća manipulacija informacijama kako bi se u javnosti stvarao nestvaran dojam o vrijednosti biznisa smrznute hrane.

Dodatno, proda li Fortenova Ledo, Ledo Čitluk i Frikom morat će dobavljačima bivšeg Agrokora isplatiti granični dug u cijelosti, a ostalo je gotovo 40 milijuna eura duga za isplatu pa je i zato kreditorima Fortenove važno postići što veću cijenu.

Za Ledo, Frikom i Ledo Čitluk važno je znati da sladoled donosi nešto malo više od pola prihoda grupacije, a ostala smrznuta hrana nešto manje od polovice prihoda.

Razdvajanje sladoleda od smrznute hrane

Kada je riječ o dobiti, stvari su drugačije. Dvije trećine dobiti cijelom biznisu nosi sladoled koji je značajno profitabilniji od smrznute tjestenine, povrća, ribe ili gotovih jela. To znači i da kupci skuplje vrednuju sladoledni dio poslovanja od onoga ostale smrznute hrane i to čak, moguće je i dvostruko više.

Iako se poslovanje prodaje kao objedinjeno, nije nemoguće da bi neki kupci mogli biti skloni razdvajanju sladoleda od ostale smrznute hrane.

Unilever je primjerice sasvim izašao iz biznisa smrznute hrane i zadržao je samo sladoled. Podravka pak razvija svoj segment smrznute hrane i prodali su sladoledni brend Ital Ice-a, no zbog profitabilnosti sladoleda zainteresirani su za cjelinu. 

Od fondova kao financijskih ulagača uobičajeno se očekuje da nude manju cijenu nego strateški kupci, jer fondovima je cilj preprodati kompaniju u dijelovima ili cjelini pa je logičnije da si ostave prostora za zaradu u budućoj preprodaji. Osim u slučajevima u kojima vide značajnu priliku za rast biznisa kompanije koju kupe, no u slučaju Leda i Frikoma veći je izazov održavanje liderske pozicije. 

Da bi održavala svoju tržišnu poziciju, Fortenovina grupacija smrznute hrane godišnje, izračun je upućenog izvora, na marketing treba trošiti 12 milijuna eura.

Ledova tržišna pozicija lidera u sladoledu posljednjih je godina iako i dalje snažna, ipak narušena, ponajviše bankrotom Agrokora, koji je otvorio slobodniji ulaz na hrvatsko tržište Ledovoj konkurenciji.

Konzum je u Todorićevo vrijeme štitio Ledo, najprije držeći u svojoj maloprodaji isključivo njihov sladoled, ali išli su i dalje od toga  uvjetujući drugim maloprodajama gdje god su to mogli, posebne uvjete za Ledo pa čak i ekskluzivnu poziciju. Fortenova danas nema snagu kakvu je nekad imao Todorićev Agrokor pa i obećanje o dugoročnom plasmanu Ledovih proizvoda u prodajnoj mreži Konzuma nije usporedivo s onime što je Agrokor za Ledo mogao učiniti prije deset godina. U segmentu sladoleda Ledu je značajan dio hrvatskog tržišta, riječ je i do 18 posto, uzeo Lidl svojim privatnim robnim markama.

Koliko god Fortenova možda željela prodati svoj smrznuti biznis po vrijednosti koju je imao prije pet godina ili po vrijednosti za koju vjeruju da će doseći za pet godina, za njih nesretan slučaj htio je da Ledo prodaju ove godine.

Ne proda li Fortenova taj dio svojeg poslovanja, mogla bi se ponovno naći pred bankrotom od kojega ga mogu spasiti samo vlasnici ulijevanjem vlastitog svježeg novca u još jedno spašavanje ponovno značajno prezaduženog bivšeg koncerna Ivice Todorića.

U prvih šest mjeseci ove godine bivši Agrokor pod vodstvom Fabrisa Peruška može se ''pohvaliti'' s 874,5 milijuna kuna gubitka i dugom koji ne može samostalno servisirati. Cinici kažu da Agrokor ne može bankrotirati dva puta, samo zato što se sada zove Fortenova.

U procesu prodaje od kojega se ne očekuje da će biti sasvim dovršen ove godine, trenutačno je najzanimljivije pitanje – tko može i hoće li netko htjeti budu li okolnosti takve licitirati cijenu veću od 500 milijuna eura.

U tom kontekstu važno je podsjetiti da je proteklo desetljeće zapravo obilježeno prodajom Leda i s njime povezanih regionalnih kompanija. Ivica Todorić više je puta tražio kupca za taj biznis i pred njim su se izredali gotovo svi veliki međunarodni igrači, konkretno i danas spominjani Unilever. Međutim, Todorić nikad nije prodao Ledo, jer mu nikad nitko nije htio dati onoliko novca za kompaniju koliko je on mislio da mu vrijedi, a uvijek se govorilo, neslužbeno naravno, da traži i do milijardu eura, ali da bi bio zadovoljan sa 600 do 700 milijuna. Međutim, nikada mu nije nuđeno više od pola milijarde eura, iznos koji se i danas ocjenjuje kao poštena vrijednost Leda.

Todorić je Ledo nekoliko puta nudio Podravki, no do dogovora nikada nije došlo upravo zbog cijene. Sada kada je Fortenova ponovno oživjela prodaju, upravo je Podravka počela sloviti kao favorit za preuzimanje Leda te se počelo govoriti o spremnosti kompanije da u partnerstvu s mirovinskim fondovima drugog stupa plati Fortenovin smrznuti biznis koliko god treba samo da ga dobije.

Različite kombinacije

Izvori bliski koprivničkoj kompaniji demantiraju takvu odrješitu spremnost na licitiranje cijene iznad iznosa koji bi za Podravku bio održiv, međutim, na horizontu se pojavljuju zanimljive kombinacije.

Podravka bi, kako je već objavljeno, kapital za kupnju Leda mogla namaknuti kombinacijom kredita i dokapitalizacije od strane mirovinskih fondova drugog stupa, što bi dovelo do gubitka kontrolnog paketa države u Podravki. Budući da je niskozadužena, Podravka se može zadužiti, procjenjuje se za 250 milijuna eura, a ostatak potreban za akviziciju financirali bi budući hrvatski umirovljenici preko fondova drugog stupa koji su ulaganjima u Todorićev Ledo u bankrotu Agrokora već izgubili novac.

Druga kombinacija o kojoj se govori je zajedničko djelovanje Podravke i mirovinskih fondova, a u toj kombinaciji mirovinci ne bi dokapitalizirali Podravku nego bi s njom podijelili vlasništvo nad Fortenovinim smrznutim biznisom kao direktni kupci u partnerstvu.

Na taj bi se način izbjegla dokapitalizacija Podravke i država bi zadržala kontrolni paket dionica preko fondova koje izravno kontrolira.

Na drugoj strani moguća je kombinacija Unilevera i Atlantic Grupe, čije moguće partnerstvo u preuzimanju Leda nije sasvim dorađeno. Atlantic Grupa u posljednje se vrijeme bavi čišćenjem svog portfelja prodajom manjih i ne strateških brendova i djelatnosti pa analitičari tržišta očekuju da bi se uskoro mogla pojaviti kao lovac nekog većeg plijena. Je li Atlantic u lovu na Ledo, ili možda čeka da se na prodaju ponudi Jamnica, za sada je otvoreno pitanje.

Kombinacije Podravke i mirovinskih fondova te Unilevera i Atlantic Grupe predstavljaju potencijalne strateške kupce Fortenovina ''ledenog paketa'', što bi, budu li se zaista natjecali, moglo biti jedno od najzanimljivijih preuzimanja u Hrvatskoj i regiji nakon preuzimanja Plive prije 14 godina, koju je američki Barr Pharmaceuticals u natjecanju s islandskim Actavisom – preplatio i potom pao u ruke izraelskoj Tevi, zajedno s Plivom. Kompanije se u preuzimanjima često preplaćuju, ali često to ima neželjene posljedice.

Procesu prodaje Fortenovina smrznutog biznisa tragično pak nedostaje transparentnosti, no takvim je velom obavijeno i poslovanje Agrokora, danas Fortenove od samog osnutka kompanije. Iz sjedišta Fortenove na naša su pitanja kratko odgovorili da je sve što smo pitali kao informacija dostupno samo potencijalnim investitorima, a pitali smo za poslovne rezultate biznisa koju prodaju.