Na čarobnim Plitvicama žive i velike zvijeri, ali i jedna kritično ugrožena vrsta

U sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kontaktirali smo Park kako bismo saznali po čemu je sve NP Plitvička jezera poseban, koje ugrožene vrste tamo obitavaju, kakva je flora i fauna, koliko nacionalni parkovi poput ovog pomažu pri očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj te na koji način podižu svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima. Više detalja u intervjuu za Generaciju rekla nam je dr.sc. Maja Vurnek iz Odsjeka za ekologiju voda Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.

Za početak naglasimo kako je Nacionalni park Plitvička jezera poseban, prije svega, zbog jezerskog sustava i sedrenih barijera koje čine nevjerojatan kaskadni sustav većih i manjih jezera i slapova u ovom krškom području. Njegova posebnost nalazi se i u šumama bukve i jele koje prekrivaju gotovo 84 posto zaštićenog područja.

FOTO: NP Plitvička jezera

Neke vrste su strogo zaštićene

Recite nam koje sve ugrožene vrste obitavaju u Parku?

Na ovom zaštićenom području ujedno i Svjetskoj prirodnoj baštini UNESCO-a, nalazimo mnogobrojne biljne i životinjske vrste od kojih su neke strogo zaštićene prema nacionalnom zakonodavstvu, a područje Nacionalnog parka također je i Natura 2000 područje sa 69 divljih biljnih i životinjskih te ptičjih vrsta i stanišnih tipova koji čine ovaj lokalitet biološki raznolikim. Prema Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode na području Nacionalnog parka bilo je vrsta koje su globalno ocijenjene kao ugrožene i kritično ugrožene (poput nekih šišmiša, Euroazijskog risa), ali im se status na globalnoj razini poboljšao s vremenom i naravno da su te vrste i dalje zastupljene i obitavaju na području parka. Međutim, možemo istaknuti leptira močvarnog plavca kao kritično ugroženu vrstu koja je zastupljena na travnjacima Nacionalnog parka i ima vrlo zanimljiv životni ciklus koji uključuje biljku plućnu sirištaru i mrave domaćine.

Kakva je flora i fauna, odnosno koje biste biljne i životinjske vrste posebno istaknuli?

Bogatstvo flore Nacionalnog parka očituje se u gotovo 1.400 biljnih vrsta među kojima nalazimo endemske vrste kao što su livadni procjepak, hrvatski karanfil i krški kukurijek. Značajno su zastupljene i orhideje (s više od 60 svojti), a među jednom od najljepših orhideja svakako se ističe gospina papučica. Pojedine biljne vrste naravno su i Natura 2000 ciljne vrste kao puzavi celer koji je vezan za vodeni ekosustav i sibirska jezičnjača za koju je Park jedino nalazište u Hrvatskoj. Fauna Nacionalnog parka svakako je zanimljiva po velikim zvijerima kao što su medvjed, vuk i ris koji koriste šumska staništa, dok je na primjer vidra vrlo prepoznatljiva životinja jezera i vodotoka.

Bogatstvo faune nalazimo i u kukcima saproksilnim kornjašima kao što su četveropjega cvilidreta, mirišljavi samotar i jelenak koji su svojim načinom života vezani za odumrlo drvo u raznim fazama truljenja, što je u našim prirodnim šumama svakako prisutno i ove vrste imaju izvrsne šanse za opstanak. Ptičje vrste su interesantne i Park odlikuje gusta populacija sove jastrebače, kao i djetlovke, grabljivice i šumske pjevice. Nedavno smo na foto-zamkama u našem Parku zabilježili surog orla čije je zadnje opažanje bilo davne 1953. godine!

'Svjedoci smo klimatske krize'

Koliko nacionalni parkovi poput Plitvičkih jezera pomažu pri očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj?

Zaštićena područja ključna su područja za očuvanje, revitalizaciju i obnovu biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. Visoki stupanj zaštite, kao što je to za nacionalne parkove, uz jasan zakonodavni okvir poput Zakona o zaštiti prirode predstavlja osnovu očuvanja nekog područja, tako da je uloga iznimno bitna – kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini. Nacionalni park Plitvička jezera ulaže značajna sredstva u znanstvena istraživanja i praćenja stanja kako bi osigurali dovoljno znanja o pojedinim sastavnicama prirodnog svijeta, odnosno staništima jednako kao i osigurali inventarizaciju biljnih i životinjskih vrsta.

Projekti su mnogobrojni i pokrivaju staništa poput šuma, voda, travnjaka i krškog podzemlja, a inače ovo zaštićeno područje ima dugu i stoljetnu tradiciju istraživanja. Iz istraživanja dobivamo preporuke za praćenje stanja i za aktivne mjere očuvanja te mnogobrojna praćenja stanja provodimo samostalno, već dugi niz godina, što predstavlja izvrsnu bazu podataka o mogućim promjenama.

Vrlo aktivan projekt unatrag nekoliko godina je izlov alohtonih vrsta riba kojim nastojimo uspostaviti obnovu populacije autohtone vrste dunavske pastrve. U ovo recentno vrijeme gdje smo svjedoci klimatske krize, uvid u dugi niz podataka za pojedine ekosustave, ali i za vrste, znači iznimno puno, ne samo sa znanstvenog stajališta već i za prilagodljivo upravljanje područjem.

FOTO: NP Plitvička jezera

Programi uključuju prirodne posebnosti

Kako izgledaju edukativne radionice kojima podižete svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima?

Edukativne aktivnosti s djecom i mladima ključni su elementi koje smo kao zaštićeno područje dužni provoditi kako bi ne samo podigli svijest o zaštiti i očuvanju prirode već i približili možda neka zanimljiva zanimanja koja mogu djeci pomoći u stvaranju interesa za vlastitim istraživačkim aktivnostima. Godinama smo aktivni u lokalnim osnovnim školama s kojima imamo izvrsnu suradnju i učenicima pružamo mogućnost da ovisno o obrazovnoj razini sudjeluju u raznim programima.

Programi uključuju sve one prirodne posebnosti našeg zaštićenog područja ili s naglaskom na šumski ekosustav, travnjake ili naravno, vode te uz to prateće biljne i životinjske vrste. Za obilježavanje važnih datuma poput Svjetskog dana voda ili Dana planeta Zemlje te Međunarodnog dana bioraznolikosti, posjećujemo osnovne škole i održavamo prigodne prezentacije i dotičemo se tema poput važnosti vode ili klimatskih promjena.

U našim radionicama uvijek se aktivno sudjeluje. Smisao je da kod učenika potičemo samostalan rad, kritično razmišljanje, a zbilja nas često oduševi i njihovo predznanje i interes koji imaju za prirodu. Program Mladi čuvar prirode s 8. razredima uvijek je dobro prihvaćen i učenici izuzev što imaju jedan dan izvan svojih školskih klupa što ih posebno razveseli, imaju priliku naučiti i sami istražiti vode, travnjake, načine praćenja životinja i slično. Vrlo čestim prezentacijama koje pojedine grupe studenata ili razne dobne skupine posjetitelja traže od Stručne službe, na jednostavan i pristupačan način interpretiramo posebnosti našeg zaštićenog područja, što dovodi i do zanimljivih usporedbi i traženja razlika između raznih zaštićenih područja Europe i svijeta.

FOTO: NP Plitvička jezera

Jezerski sustav i slapovi

Za kraj, što sve posjetitelji mogu doživjeti, odnosno koje vrste često mogu sresti prilikom obilaska parka?

Prilikom obilaska Nacionalnog parka na nekom od posjetiteljskih programa koji obuhvaćaju Gornja i/ili Donja jezera, posjetitelji će prije svega uočiti jezerski sustav, slapove, iznimnu prozirnost vode što upućuje na čiste vode. Trska, močvarni ljutak, mahovina bit će karakteristični za rubne dijelove jezera i sedrene barijere.

Razlike između jezerskih sustava su zamjetne s obzirom na biljne vrste, koje su možda najjasnije oštrom botaničarskom oku, a koje su s obzirom na geološku podlogu dolomita na kojima su Gornja jezera i kanjon vapnenca u kojem su Donja jezera vrlo specifične. Od životinjskih vrsta, naravno, česti su preleti kukaca vretenaca, a pažljivim promatranjem se može uočiti vodenkos, ptica koja preferira čista vodena staništa.

Paklenica je dom najmanjoj europskoj zmiji otrovnici, ali i velikim predatorima: Evo kojima

Dok se prolazi elektro-brodom preko jezera Kozjak, posjetitelj će uočiti divlje patke, ponekad čaplju i gnjurce. Obilaskom uz staze, posebno na Gornjim jezerima treba obratiti pažnju na tragove aktivnosti dabra, zanimljive životinje koja grickanjem kore stabala govori da je i ovo njegovo stanište. Vidru će možda vidjeti u sumrak i u vrlo aktivnom plivanju preko jezera u potrazi za rakovima i ribama kojima se hrani. Od ribljih vrsta najčešće posjetitelji uočavaju klena, crvenperku i štuku, ali se nadamo da će aktivnim mjerama očuvanja koje provodimo posljednjih godina ipak autohtona pastrva postati često viđeni stanovnik jezera.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.