RAZVOJ KONTINENTALNOG TURIZMA

Cappelli i Staničić: Dani hrvatskog turizma u pet slavonskih županija bit će posebni

Autor

mo/h

Dani hrvatskog turizma (DHT) ove će godine biti posebni jer se prvi puta održavaju u kontinentalnom dijelu zemlju, u pet slavonskih županija, te po novom konceptu, koji uz skupove i dodjelu godišnjih turističkih nagrada uključuje i studijske obilaske više destinacija, ističu za Hinu uoči DHT-a ministar turizma Gari Cappelli i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

 

30.09.2019. u 07:52
Ispiši članak

DHT će se kao godišnje okupljanje turističkih djelatnika održavati od 2. do 4. listopada u gradovima i mjestima Slavonije, Baranje i Srijema odnosno sa studijskim obilascima/turama za sudionike u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, pri čemu će 'glavni' gradovi domaćini biti Vukovar, Vinkovci i Osijek.

Organizatori, Ministarstvo turizma, HTZ (Hrvatska turistička zajednica) i HGK (Hrvatska gospodarska komora) na DHT-u očekuju, kao i prijašnjih godina, više od 1500 sudionika iz cijele Hrvatske, kao i goste iz inozemstva.

Cappelli: DHT 2019 primjer zajedničkog predstavljanja i razvoja destinacija

Ističući kako je odluka o održavanju ovogodišnjih DHT-a u Slavoniji, Baranji i Srijemu proizašla i iz Vladinog poticanja razvoja hrvatskog kontinenta i turizma, ministar Cappelli za Hinu ocjenjuje kako se time domaćinima u toj regiji pruža i prilika da predstave raznovrsne turističke proizvode dionicima turističkog sektora iz cijele Hrvatske, čime će u tjednu održavanja biti i centar hrvatskog turizma.

"Destinacije u Hrvatskoj ne možemo više promatrati kao zasebna mjesta, jer turizam nadilazi administrativne granice i zato ovi DHT predstavljaju i ono na čemu gradimo budućnost turizma, a to je zajedničko predstavljanje i razvoj destinacija koje čine zaokruženu turističku priču", poručuje Cappelli, napominjući kako je i organizacija DHT-a tražila sinergiju svih dionika kako bi tu regiju predstavili kako zaslužuje tj. kao destinaciju bogatu sadržajima, ljepotama, kulturom i neizostavnim dijelom hrvatske turističke ponude.

Time se i ukupno žele istaknuti potencijali koje kontinentalni dio zemlje ima za turizam, prije svega u razvoju posebnih oblika poput zdravstvenog turizma ili enogastronomije, koji nisu ograničeni na ljetne mjesece, što ističe od početka svog mandata, smatrajući i da će u razvoju kontinentalnog dijela turizma važnu ulogu imati upravo slavonske županije.

"Odabrali smo odgovorni i održivi pristup u kreiranju turističke politike svjesni da razvoj turizma treba uskladiti i s razvojem destinacija, ali i zadovoljstvom i lokalnog stanovništva i turista", kaže ministar, iznoseći da je u sklopu Vladinog projekta Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem na raspolaganju gotovo 19 milijardi kuna, od čega je već do sada ugovoreno 11 milijardi, a i Ministarstvo turizma je u suradnji sa HTZ-om i turističkim zajednicama pet slavonskih pokrenulo brendiranje i promociju Slavonije, Baranje i Srijema kao jedinstvene turističke destinacije vrijedno 10 milijuna kuna.

Naglašava i da turistički potencijal te regije sve više prepoznaju i privatni investitori te ne sumnja da je pred hrvatskim kontinentalnim turizmom svijetla budućnost.

Staničić: Organizacija DHT 2019 izazov uz veliku kooperativnost lokalnih i županijskih vlasti te turističkih zajednica

S obzirom da se DHT ove godine prvi puta održavaju na području cijele jedne regije (u pet slavonskih županija), direktor HTZ-a Staničić kaže da je to u organizacijskom smislu izazov, zbog čega su osmislili i potpuno novi koncept sa studijskim obilascima koji će obuhvatiti više destinacija, područja i karakterističnih turističkih proizvode za taj dio Hrvatske.

"Program DHT će biti izuzetno bogat, što je i tražilo visok stupanj profesionalnosti, suradnje i vremena, ali svi uključeni su bili iznimno kooperativni, od lokalnih i županijskih vlasti do turističkih zajednica na tom području i drugih. Kako za ovogodišnje DHT nemamo jednu hotelsku kuću kao partnera, otvorila se mogućnost suradnje s većim brojem manjih hotela i seoskih domaćinstava od Vukovara, Osijeka, Đakova i Valpova do drugih mjesta, pa će tako praktički cijela ta regija u pravom smislu riječi biti domaćin sudionicima tih Dana", otkriva Staničić.

Vjerujući da će sudionici DHT-a u Slavoniji doživjeti puno pozitivnih emocija i iskustava, naglašava i da cijela ta regija nudi veliku raznolikost koja može biti okosnica budućeg razvoja turizma, kao uostalom i ukupno u kontinentalnom dijelu zemlje, kojeg smatra i najvećim potencijalom za daljnji rast turističkog prometa.

"Slavonija ima veliku šansu postati prepoznatljiva turistička regija, zbog svih njezinih atributa, koje naglašavamo i u promotivnim aktivnostima i marketinškim kampanjama za tu regiju. Moramo se fokusirati i na prednosti Slavonije u dobroj prometnoj povezanosti s najvažnijim emitivnim tržištima, poput Slovenije, Italije, Mađarske i Njemačke, ali i sa domaćim tržištem za koje je cjenovno vrlo atraktivna", smatra Staničić.

Iznosi i da je ove godine turistički promet na kontinentu rastao brže nego prosjek Hrvatske, te da je u pet slavonskih županija u prvih osam mjeseci ukupno došlo 165 tisuća turista, koji su ostvarili više od 327 tisuća noćenja, što su porasti od 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Poraste pritom imaju Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Požeško-slavonska županija, dok blagi pad bilježe Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.

"Turistička godina još nije gotova i u obzir treba uzeti i pozitivne efekte održavanja DHT-a za ukupne rezultate u tim županijama. Sigurni smo i da će turističko tržište sve više prepoznavati Slavoniju i hrvatski kontinent kao atraktivna odredišta te da će turizam na kontinentu u idućim godinama povećavati udjel u ukupnim turističkim rezultatima, što će zahtijevati i snažno i učinkovito javno i privatno partnerstvo", zaključuje Staničić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.