Butković otvorio važnu temu: 'Hrvatska ne bi bila ovakva bez jedne stvari'

Prva moderna autocesta spojila je Zagreb i Karlovac prije 52 godine, a sada se suočava s izazovima ljetnih gužvi i zastoja. Takav problem otvara pitanje o budućnosti transporta i logistike u zemlji. Konferencija obuhvaća nekoliko ključnih tema, uključujući trenutne izazove u logistici i transportu, s posebnim naglaskom na održivost i dekarbonizaciju.

Uz to, sudionici će razgovarati o kibernetičkim prijetnjama koje postaju sve ozbiljnije, te kako se prilagoditi novim sigurnosnim standardima. Cilj ovog skupa je potaknuti dijalog između privatnog i javnog sektora te razviti rješenja koja će biti ekološki prihvatljiva i financijski održiva. Sudionici će uključivati poslovne lidere, vladine službenike, akademske stručnjake i investitore.

Na konferenciji sudjeluju potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić, predsjednica HUP-a i direktorica Koordinacije logistike i distribucije u Quehenberger logistics Ana Soldo, član Uprave u ENNA Transport Petar Glavaš, predavač na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever u Varaždinu Ante Klečina, direktor Orbico Supply za Hrvatsku i Sloveniju Marin Luketić te direktor regije Adriatic u DB Schenkeru Mladen Ljubas.

Paneli i uvodni govor

Sudjelovat će i član Uprave Liburnia group i zamjenik predsjednika HGK-ova Udruženja otpremništva i logistike Marin Škufca, a moderatorica ovog panela bit će izvršna partnerica u Hauska & Partner Daria Mateljak. U području kibernetičke sigurnosti govore će održati savjetnik i voditelj odjela za međuinstitucionalnu suradnju u Hrvatskom institutu za kibernetičku sigurnost Marko Gulan.

Na panelu će svoja mišljenja iznijeti i Mario Jurčević iz KONČAR-Digitala s direktorom za kibernetičku sigurnost u Infinumu Nevenom Matasom. Moderatorica ovog panela bit će savjetnica Uprave TÜV NORD Adriatic Natalija Parlov Una. Također, direktorica Samer & Co Shipping Karolina Cigula Božičević, direktor Sektora logistike u Pevexu Ivica Periša i predavačica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Kristina Petljak doprinijet će razgovorima o aktualnim temama u logistici. Moderator ovog panela bit će Tin Bašić, suvlasnik Imanas4.

Uvodni govor održala je vlasnica Motus Media grupe Marija Dekanić. "Hrvatska je prije koju godinu ušla u Schengen i to se pokazalo kao sjajan potencijal za naše gospodarstvo. Možemo se pohvaliti sjajnom cestovnom infrastrukturom, a istovremeno željeznički prijevoz ima sjajnu infrastrukturu. Hrvatska se našla pred zelenim izazovom te mora ubrzati sa zelenom tranzicijom. Potrebna su i snažnija ulaganja u kibernetičku sigurnost. Upravo o tome ćemo i na ovoj konferenciji na moje zadovoljstvo raspravljati brojni stručnjaci. Danas se veselim kvalitetnoj raspravi i ugodnom druženju te vam svima zahvaljujem na dolasku", rekla je Dekanić.

FOTO: Motus Media

Obraćanje ministra Butkovića 

Za govornicu je idući stao ministar Butković. "Kada ponedjeljkom ujutro krenu konferencije to je naporno za sve nas pa tako i za mene, ali dobro je da se ova konferencija održava jer ovo je važna tema za sve nas pa i za Hrvatsku. Hrvatska je prije 52 godine izgradila prvu autocestu, a bio je to veliki infrastrukturni projekt. Ta je autocesta nekoliko desetljeća kasnije krenula prema Splitu i Rijeci, a Hrvatska se danas može pohvaliti jednim od najvećih gospodarskih pothvata koji nam omogućuje gospodarski rast koji smo ove godine zabilježili", rekao je. 

Dodao je kako Hrvatska ne bi bila ovakva kakva je danas da se nisu izgradile autoceste. "Ta izgradnja bila je veliki forte i veliki podvig Hrvatske kao države. Otvorit ćemo kroz mjesec dana i autocestu do Siska. Kada govorimo o autocesti prema Karlovcu, tu je i dokumentacija za izgradnju treće trake. Opterećenje i pritisak vozila prema Karlovcu je takva da često dolazi do problema na cesti, a prošli tjedan potpisali smo ugovor kojim će se uvesti novi sustav naplate cestarina, tako da ćemo rampe baciti", dodao je Butković.

Napomenuo je kako gradnja autocesta sa sobom nosi i izgradnju popratnih sadržaja, uključujući i logističke centre. "U tom smislu prometni položaj čini jednu od najvažnijih odrednica distributivnih centara. Kada govorimo o zračnim lukama, mi smo u mandatu ove Vlade otvorili tri nove zračne luke, a one bilježe povijesne rezultate u broju putnika. Ovo desetljeće koje je pred nama bit će obilježeno koncentracijom na željeznicu", rekao je ministar na konferenciji. 

FOTO: Motus Media

Pozicija Hrvatske

Nakon ministrovog govora prezentaciju je održala predsjednica HUP-a te direktorica koordinacije logistike i distribucije u Quehenberger logistics Ana Soldo. "Kadar koji u Hrvatskoj vodi logistiku je na nivou svih zahtjeva Europske unije. Do sada je Hrvatska bila na karti Europe na dva velika koridora. S novim geostrateškim politikama pripala su joj i dva nova koridora. Poprilično sam uvjerena da su tome doprinijela politička lobiranja naših europarlamentaraca", rekla je Soldo na početku svog obraćanja.

Tvrdi kako je Hrvatske najbolje pozicionirana te da u regiji stoji bolje čak i od Slovenije. "Hrvatska je u gornjem rangu, a to pokazuje koji je njen budući potencijal u logističkom svijetu. Naravno, suočavamo se s brojnim izazovima. Koliko god nam je Schengen donio lakši promet prema zapadu, toliko nam je i otežao distribuciju sa zemljama u susjedstvu. Do 2030. godine trebalo bi utrostručiti broj kontejnera. Potencijal je tu, ali vrijeme je relativno kratko. Trendovi u logističkoj industriji su digitalizacija i tranzicija, no naša logistika i dalje spada pod trgovinu. Nije prepoznata kao industrijska grana već se tretira kroz trgovinu. To treba birokratski balansirati, a samim time će potencijal biti iskorišteniji i neće nas dovoditi pod utjecaj logističkih kompanija", rekla je.

Idući je svoj sud o ovoj temi dao Marin Škufca. "Osvrnuo bih se na video u kojem je mlada djevojka rekla kako ne bi platila skuplji transport. Isto tako razmišljaju i naši klijenti. Oni uvijek gledaju cijenu, a mi kao Hrvatska imamo veliku prednost u vidu naše geografske pozicije. Kada gledamo najveća ulaganja u Hrvatskoj, to je terminal Rijeka Gateway", kazao je. O temi zelene flote raznih kompanija govorio je Klečina: "Ne smijemo zanemariti da postoje ti trendovi te da se za velikom količinom električne energije treba posegnuti. To piše i u strategijama Europske unije kao i u našoj nacionalnoj strategiji. Električna vozila danas su uistinu na razini, a pogotovo električne lokomotive", rekao je.

FOTO: Motus Media

Panel rasprava

Uslijedila je panel rasprava "Koliko će ‘zeleno’ poskupiti transport i logistiku?", na kojoj sudjeluju Petar Glavaš, Ante Klečina te Marin Škufca. "Lijepo je vidjeti da mladi razmišljaju o okolišu i budućnosti. Postoje izvori sredstava u Europi kojima se podupiru ulaganja u infrastrukturu. Do 2027. godine izdvojit će se 65 milijardi eura, a ne radi se o malim stvarima", rekla je uvodno moderatorica Darija Mateljak. Prvi je svoj sud o ovoj temi dao Ante Klečina.

"Zašto je multimodalnost važna? Jer je to jedini način da se efikasno iskoriste svi modovi na način kako treba. Neefikasno je transportirati robu cestom, a u Europskom planu navodi se da bi se 70 posto roba trebalo prenositi željeznicom i riječnim prometom. Željeznica zagađuje pet do šest puta manje, a mi sada govorimo o tome kako ćemo kontejnere prevoziti autocestom. U Srbiji je već sada šest kopnenih kontejnerskih centara, u Austriji ih je 14. To su zone logistike koje se pretvaraju u industrijske zone, a mi nismo daleko od te organizacije. To su ključni procesi koje moramo razviti", rekao je Klečina.

Zatim se uzvanicima obratio Petar Glavaš. "Javnosti možda nije toliko poznato da, otkad je Hrvatska na liberaliziranom tržištu, postoji puno više sudionika na tržištu, a mi kao prijevoznici to podržavamo. No, moramo biti svjesni da su sva ta ulaganja dugoročna te moramo naći način kako premostiti to razdoblje. Kroz 10ak godina moramo naći način kako zadržati kupca i natjerati ga da ne traži rješenja u drugim zemljama. HŽ infrastruktura je u lošem stanju, a sve to utječe na troškove i kvalitetu usluge", rekao je Glavaš.

Veliki kibernetički napadi

Mario Jurčević komentirao je veliki napad na kompaniju Maersk 2017. godine. "U roku od sedam minuta zablokirala su im se sva računala i sustav se u što kraćem roku trebao vratiti, a njihova strategija za oporavak nije bila adekvatna. Srećom, jedan poslužitelj u Africi je ostao bez struje te je preživio napad. Oporavak je trajao 10 dana, a jako je zanimljivo da su inženjeri prepoznali potrebu za zaštitom godinu dana prije napada. Fokus je bio na drugim stvarima", rekao je.

Marko Gulan dao je primjer iz područja kibernetičke sigurnosti. "Kada uzmete razine sigurnosti od nula do četiri, hrvatske tvrtke su između nula i jedan. Plan kontinuiteta poslovanja ne postoji, a tvrtke koje imaju sjajne planove na papiru ne provode ih dobro u praksi. Dakle, kako se educirati? Samo krenite, i email je bolji ni od čega. Kada uredba o kibernetičkoj sigurnosti stupi na snagu imat ćete samo 30 dana da napišete plan odgovora na kibernetički napad. Vrijeme je izuzetno rizično i šuplji smo na sve strane. Zato bih vas sve pozvao da se te stvari ne radi po 'checkboxovima'. Situacija neće biti bolja, već će samo ići na gore", rekao je.

U završnom govoru Mario Jurčević osvrnuo se na ulogu umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti. "Umjetnoj inteligenciji treba pristupiti s određenom dozom opreza", rekao je, a Neven Matas se nadovezao. "Ja na to gledam kao dobru stvar. Vrijeme je da se kolektivno probudimo i osiguramo kompanije te da konačno oko cyber Securityja postanemo proaktivni. Nedavno sam čitao da se u jednoj kompaniji u Hong Kongu jedan gospodin pojavio na video sastanku, gdje su mu rekli da mora platiti nekakav račun. Na kraju se ispostavilo da on nije bio na sastanku niskim, svi sudionici su bili AI generirani", rekao je.

'Gdje je nestala zadnja milja?'

Nakon diskusije o kibernetičkoj sigurnosti uslijedila je panel rasprava "Gdje je nestala zadnja milja?", u kojoj sudjeluju Karolina Cigula Božičević, Kristina Petljak te Ivica Periša, a ulogu moderatora preuzeo je Tin Bašić. Prva je svoj sud o ovoj temi dala Kristina Petljak. "Što se tiče zadnje milje, to je najkompleksniji dio distribucijskog lanca. Tu se radi o dostavi proizvoda nekom krajnjem potrošaču ili tvrtki. Poduzeća vode računa o fleksibilnosti te traže način kako da snize svoje troškove, a s druge strane imamo potrošača koji želi taj proizvod dobiti što prije. Krenimo od nas samih, koliko puta smo se našli u situaciji da iščekujemo dolazak nekog proizvoda. S druge strane, tim poduzećima nije lako jer u želji da optimiziraju svoje transportne lance, nekad je to gotovo nemoguće izvesti na adekvatan način. S druge strane, vidimo da se i potrošači danas ponašaju drugačije", rekla je.

Karolina Cigula Božičević pojasnila je kako način prijevoza može utjecati na posljednju milju: "Mi radimo apsolutno kompletnu uslugu da vas ne boli glava. Netko je rekao da je naš posao jako zabavan ako postanete otporni na glavobolju", rekla je. Ivica Periša komentirao je koliko se vrijeme dostave produljuje. "U našoj komunikaciji s kupcima moramo naznačiti koliko će vremena proći od narudžbe do dostave. Nama je core business trgovina te zato nudimo i unos uređaja. Očekivanja su se povisila pa danas imamo više od 65.000 artikala koji su izlistani, a u veleprodaji ih imamo još. Mi radimo isporuku te moramo informirati kupca, a kupci često imaju razumijevanja. User experience, digitalizacija i klikanje vam neće donijeti vešmašinu na vrata. Netko taj dio posla treba obaviti", rekao je.

Prva je svoj sud o ovoj temi dala Kristina Petljak. "Što se tiče zadnje milje, to je najkompleksniji dio distribucijskog lanca. Tu se radi o dostavi proizvoda nekom krajnjem potrošaču ili tvrtki. Poduzeća vode računa o fleksibilnosti te traže način kako da snize svoje troškove, a s druge strane imamo potrošača koji želi taj proizvod dobiti što prije. Krenimo od nas samih, koliko puta smo se našli u situaciji da iščekujemo dolazak nekog proizvoda. S druge strane, tim poduzećima nije lako jer u želji da optimiziraju svoje transportne lance, nekad je to gotovo nemoguće izvesti na adekvatan način. S druge strane, vidimo da se i potrošači danas ponašaju drugačije", rekla je.

Zelena tranzicija

Kristina Peljak osvrnula se na nove vještine koje osobe zaposlene u logističkom sektoru moraju posjedovati. "Morate jako dobro razumjeti ponašanje potrošača te moći predviđati nove tržišne događaje. Da biste to mogli dobro raditi, morate sve pratiti. I obrazovni sektor se mora usmjeriti na nove potrebe koje se pojavljuju na tržištu. Obrazovanje tu često kasni jer je logistika jedan izrazito dinamičan sektor i sve se brzo mijenja. Mentorski pristup omogućio bi da pronađete osobu na koju možete prenijeti svoje znanje", rekla je.

Na temu zelene tranzicije te njenog utjecaja na sektor logistike svoje mišljenje je dao Ivica Periša: "Neke stvari će nam definitivno i na ruku. Ako znamo da jedan dan vožnje broda košta više od milijun dolara, onda imamo obostrani interes da to putovanje bude čim kraće. Ako govorimo o mikrorazini, mi već duže vrijeme razvijamo razne strategije. Postoji puno potencijala, ali na kraju ipak netko tu robu mora dostaviti. Sumnjam da će uskoro dronovi preuzeti dostavu", rekao je.

Karolina Cigula Božićević osvrnula se na posljedice pandemije koronavirusa na sektor logistike. "Do tada je potpuno drugačije funkcionirao logistički sustav. Kada je krenula koronakriza došlo je do rasta cijena. Riječ je o suludim ciframa, ali to nije bio jedini problem. Mi smo kao svijet shvatili koliko smo krhki te se javio problem zdravlja. Tada se počelo razmišljati kako da se postave bolji zdravstveni standardi. Internetska trgovina se rasplamsala te su pošiljke dolazile jako dugo", rekla je.