Brodić: Moramo biti sigurni kako je ovo zadnji put da će nam se uzimati novac za spašavanje Uljanika

Prema ministrovim riječima na sastanku je bilo riječi o tome jesu li pristigle ponude ozbiljne i može li se na njih računati, o tome da se izbjegne stečaj 3. Maja te ostavi vremena Upravi za kvalitetnu analizu pristiglih ponuda.

"Konsenzusom svih sudionika za stolom prihvatili smo činjenicu da imamo puno povjerenje u ovu Upravu", istaknuo je Horvat.

"Ukupni program restrukturiranja iznosi oko 800 milijuna eura", rekao je Horvat dodavši kako je minimum da u 50 posto troškova sudjeluje partner, a 50 posto država, iako udio partnera može biti i veći.

O tome je li netko od ponuđača spreman dati 400 milijuna eura te o budućnosti Uljanika i 3. maja razgovarali smo s urednikom portala EnergyPress Ivanom Brodićem koji je za Direktno rekao kako je posve nejasno što sakriva ministar Darko Horvat. 

"Uvažavam činjenicu kako u pregovorima mora biti povjerenja te kako neki zbog investitora moraju poštovati poslovne tajne, međutim radi se o procesu u kojem smo svi mi kao porezni obveznici, a da nas nitko nije pitao, potrošili oko pola milijarde eura vlastitog novca, a potrošit ćemo vjerojatno još toliko. To je ono što znamo. Potrošili smo novac na intervencije i jamstva iako smo mogli predvidjeti ovakvu situaciju temeljem Altmanova poučka, kako je lijepo na svome blogu upozorio financijski analitičar Hrvoje Serdarušić", rekao je Brodić i upozorio kako u ovom cijelom procesu nitko nije nevin, osim poreznih obveznika.

Naš sugovornik nam je rekao kako je uvjeren da će novi strateški partner prilikom ulaska u Uljanik grupu tamo zateći još puno štetnih ugovora i dogovora koje će morati rješavati u dogovornom odnosu s državom.

"Pa ćemo platiti još. Uvjeren sam u to zato što mi to govori ponašanje sadašnje uprave, koja je kontinuitet prošle, one koja smatra kako je milijarda kuna poštapalica. U cijelom procesu imate i one koji su u suradnji s upravom favorizirali jednog strateškog partnera, a koji je htio za porezni novac privatizirati Uljanik, pretvoriti ga u nekretninski biznis, naravno uz pomoć države, a onda mirno i hladno u emisiji Otvoreno kažu, kako je Uljanik jedini koji od države nije dobio niti novčića", rekao je Brodić. 

Naš sugovornik smatra kako je izloženost države prema Uljaniku veći od milijardu eura te kako se to moglo izbjeći.  

"Netko je izračunao kako je svaki zaposleni platio četiri tisuće kuna. Ministar Zdravko Marić danas je rekao da je to kao da smo dali 15 tisuća eura po djetetu za demografske mjere.  Vrijednost ovoga posla iznosi 1.3 milijarde eura gotovo kao godišnji proračun Zagreba. To se sve moglo prevenirati u ožujku prošle godine da se pristalo na ponudu dokapitalizacije i prodaje 3. Maja. no tada se uprava Uljanika uplašila da neće do kraja realizirati dogovoreni posao sa, tada aktualnim, strateškim partnerom zbog opasnosti kako će morati vratiti unutargrupne pozajmnice riječkom brodogradilištu. Pojednostavljeno, 3. Maj im je bio kolateral za zaradu vlastite hobotnice. Tada bi to državu koštalo i više i to bez svježeg novca u brodogradilištu, uz gubitak proizvodnje", objašnjava urednik EnergyPressa. 

Brodiću je upravo to razlog zbog kojeg smo zaslužili znati kriterije prema kojima se bira strateški partner. "Ne radi toga što bismo mi svojim navijanjem ili pisanjem nešto mogli presuditi, nego kako bismo bili sigurni kako je ovo zadnji puta da će nam se uzimati novac za spašavanje Uljanika", rezolutan je naš sugovornik koji naglašava kako bi svi trebali odbijati etatističke sulude argumente prema kojima država kada prikupi porezna sredstva ne mora više nekome polagati račune kako ih troši. 

Našeg sugovornika upitali smo što bi se dogodilo kad Vlada i Uljanik ne bi uspjeli naći partnera.

"Tada bi doista uslijedio bankrot, prema zakonu o stečaju. Dakle onaj kontrolirani, u kojemu bi država i radnici bili u prvom redu naplate. Međutim, partneri postoje. Australska Scenic grupa kojoj je u interesu dovršetak kruzera, a koja u kuloarima šalje informacije kako će ako dobije posao dogovoriti stratešku suradnju s drugim ozbiljnim ponuđačem. Taj drugi, koji je javno rekao da je dao ponudu je gospodin Tomislav Debeljak, u ime DIV grupe (vlasnik Brodosplita) i Fincantierija, koji kažu kako imaju posla za tri sljedeće godine i narudžbe za deset. Ima tu i ponuda Pomorskog instituta iz Splita, po meni neozbiljna, ali gospoda kažu kako za njih 800 milijuna eura nije problem i da će ih banke pratiti u namicanju daljnjih 6 milijardi kuna", podsjeća Brodić na mogućnosti.

No predlaže da s obzirom na vrijednost posla te uobičajene poslovne tajne, budemo još toliko strpljivi i damo ministru i upravi još tih nekoliko dana.

"Nakon godina grešaka i 'prženja' našeg novca, čini se da su dovedeni pred zid i da će naposljetku ispravno odlučiti. Nadam se da se ne varam", rekao je Brodić. 

Podsjetio je i što ulagače čeka."Dakako, ovdje će trebati i svježeg novca, što je rizik koji postoji kod svakog ulaganja. Dodatni je rizik odnos s državom, koja se mora uključiti, jer nitko neće ući u takav posao i garantirati nastavak poslovanja brodogradnje, a da u isto vrijeme država ne sudjeluje barem neintervencionistički bar glede rješavanja vlastitog tereta u tom poslu", rekao je Ivan Brodić za Direktno i dodao kako je alternativa potpuno gašenje.