KOMENTAR

Brkić: Neće doći do kraha Agrokora; Hauptman: Pratimo situaciju

Autor

Direktno.hr

Vjerojatno neće doći do kraha Agrokora, no moguće je veliko preslagivanje, uključujući i vlasničko, pri čemu država ne bi smjela pomagati privatnoj kompaniji izvan okvira unutar kojeg pomaže i ostalima, smatra ekonomski analitičar i profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.    

15.03.2017. u 11:59
Ispiši članak

Sve veći interes za probleme Agrokoru početkom godine potaknut je sniženjem kreditnog rejtinga tog koncerna, pri čemu su dvije vodeće agencije ponajprije upozorile na njegovu visoku zaduženost i rastući rizik refinanciranja dugova. 

Prema podacima iz financijskih izvješća objavljenim na internetskim stranicama koncerna, obveze Agrokora krajem rujna prošle godine iznosile su 45,2 milijarde kuna. Od toga se na dugoročne obveze Agrokora odnosi 20,3 milijarde kuna, dok kratkoročne obveze ukupno iznose 24,9 milijardi kuna. Najveći dio kratkoročnih obveza činee obveze prema dobavljačima, koje su krajem rujna prošle godine dosegnule 16,2 milijarde kuna.

Na upit što bi za hrvatsko gospodarstvo značilo da Agrokor dođe u situaciju da ne može otplaćivati svoje dugove dobavljačima i kreditorima, Brkić je za Hinu istaknuo kako bi to zbog veličine same kompanije izazvalo velike i značajne potrese u hrvatskom gospodarstvu.

"Radi se o najvećoj hrvatskoj i regionalnoj kompaniji, prema tome pad, propast ili veliki tektonski poremećaj u okviru takvog poslovnog subjekta mora imati višestruke učinke, mora imati neki tsunami efekt koji ne bi bio mali. Izvan svake dvojbe je da bi to izazvalo dosta velike probleme u gospodarstvu ove zemlje", rekao je Brkić.  

Vezano uz pitanje bi li država na bilo koji način trebala intervenirati u slučaju Agrokora, Brkić odgovara kako na to nema jednoznačnog odgovora ni u struci ni u politici. Po njemu, ne stoji argument da je netko prevelik da bi propao, a koji se koristi i u ovoj priči, kao i kroz povijest, i to u razvijenijim ekonomijama od naše.

Kroz tu vrstu argumentacije, kaže, istodobno se provlači loše politikantstvo na način da se tvrdi da je netko prevelik pa ne smije propasti, a propada niz drugih manjih kompanija dok se velike spašavaju. U tom je smislu istaknuo primjer zadnje velike financijske krize u SAD-u i Europi.

"Država treba brinuti o poslovnim subjektima, o efikasnijoj i pravednijoj alokaciji resursa, o zakonodavnom okviru u kojem se čitavi procesi tržišnih posredovanja događaju. O svemu tome treba brinuti, ali indirektno. Direktno zadiranje u privatni sektor na način da se nekoga  iz privatnog sektora favorizira u odnosu na nekoga drugoga politički je vrlo osjetljivo. Načelno se u situaciji Agrokora država treba brinuti na način kao što se brine i o ostalima. Međutim, ne može se, u bilo kojoj hipotetskoj, pa ni u ovoj konkretnoj situaciji, prema nekima postavljati s majčinskim, a prema drugima s maćehinskim osjećajima", kaže Brkić. 

Također, Brkić ne vjeruje da će doći do propasti kompanije, no predviđa njezino veliko preslagivanje, vjerojatno i vlasničko. "U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti što će se događati. Ponavljam, mislim da neće doći do kraha u onome smislu da će kompanija biti likvidirana. Vjerojatno je i dobro da to tako ne bude", zaključio je Brkić.  

I Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose smatra da bi veliki potresi u Agrokoru mogli zatresti hrvatsko gospodarstvo.

"Pa i više od toga, jer multiplikativni učinak toga bi bio i značajno veći jer bi veliki broj poduzeća koja sad posluju s Agrokorom došlo u nezavidnu situaciju. Tako da zaista slažem da država treba aktivno pratiti što se događa i kako u skladu sa svojim mogućnostima pomoći. Naravno, financijske operacije u tom smislu su isključene, s obzirom na stanje u državnom proračunu, a niti je to uloga države", istaknuo je u utorak Puljiz, odgovarajući na upit novinare Hrvatskog radija u emisiji "U mreži prvog".

Na upit kako bi država mogla pomoći Agrokoru zapadne li u teškoće s vraćanjem dugova, Manica Hauptman, savjetnica za gospodarska pitanja u Predstavništvu Europske komisije Hrvatskoj kazala je da sve treba biti unutar zakonskog okvira. 

"Sve unutar zakonskog okvira i svih pravila o konkurenciji otvorenog tržišta. Mi pratimo situaciju, naravno, jer može imati veliki utjecaj i na zaposlenost, i na fiskus, ali za sada smo u ulozi promatrača", istaknula je u srijedu Hauptman, odgovarajući na upit novinarke u "U mreži prvog". 

Mladen Vedriš s katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu, pak, u istoj je emisiji naglasio da država ne bi trebala sudjelovati u pomaganju Agrokora izravno s financijskim sredstvima. "Ne direktno s nekim financijskim sredstvima, ali itekako mora biti upoznata sa stanjem i sudjelovati u pronalaženju rješenja u smislu partnerstava, razgovora s bankama itd., da da jednu potporu restrukturiranju, a ne da ona provodi restrukturiranje", izjavio je Vedriš. 

Probleme koncerna u vlasništvu Ivice Todorića pažljivo prate i u Vladi u kojoj su jučer potvrdili da je početkom ožujka održan sastanak predstavnika Vlade, Sabora i Agrokora na kojemu je analizirano stanje u tom koncernu.

"Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Upoznati smo sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora i u više smo navrata naglasili odgovornost vlasnika i uprave za sveukupno poslovanje kompanije. U tom kontekstu održan je i sastanak predstavnika Vlade, Hrvatskog sabora i Agrokora. Partneri u Vladi (HDZ i MOST) prepoznaju značaj Agrokora za hrvatsko gospodarstvo, njegove brojne dobavljače, partnere i zaposlenike. Informirani smo da tvrtka poduzima napore i razmatra različite opcije za stabilizaciju svog poslovanja. Želimo da u tome uspiju i pratit ćemo situaciju pozorno i dalje", priopćili su iz Vlade. 

Da je sastanak održan te da Vlada prati razvoj događaja potvrdio je sinoć za RTL televiziju i ministar financija Zdravko Marić, koji je prije dolaska na mjesto ministra radio u Agrokoru. 

Na pitanje je li situacija u Agrokoru uistinu tako ozbiljna i nudi li vlasnik sa svoje strane neka rješenja, odgovorio je da se, koliko Vlada zna, radi "vrlo aktivno na cijeloj problematici, kako s perspektive ukupnog duga i zaduženosti, tako i s perspektive aktualnih trendova u smislu obveza." Najveći naglasak i jest prema segmentu dobavljača, rekao je Marić.

Početkom ove godine dvije su vodeće rejting agencije snizile rejting Agrokora. 

Najprije je agencija Moody's početkom siječnja snizila rejting Agrokoru s B2 na B3, a vjerojatnost bankrota s B1-PD na B3-PD zadržavši stabilne izglede, da bi u veljači i snizila na negativne. 

Rejting Agrokora snizio je i Standard & Poor's i to na B-, s negativnim prognozama.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.