Na Brijunima se gmazovi, zečevi i divljač slobodno kreću u prirodi: Donosimo detalje

U sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kontaktirali smo Park kako bismo saznali po čemu je sve NP Brijuni poseban, koje ugrožene vrste tamo obitavaju, kakva je flora i fauna, koliko nacionalni parkovi poput ovog pomažu pri očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj te podižu li svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima.

"Otprilike 80 posto površine parka je morski dio. More i podmorski svijet Brijuna posebna je prirodna vrijednost Jadranskog mora, a možda i šire. Zbog dugogodišnjih ograničavanja ribolova na ovom području, očuvale su se mnoge vrste i staništa koja su danas, nažalost, ugrožena zbog prelova ili drugih ljudskih aktivnosti", započela je za Generaciju Reanna Relić iz Nacionalnog parka Brijuni.

Kao još jednu posebnost, izdvojila je i vrlo vrijednu geološko – paleontološku baštinu s oko 300-tinjak otisaka stopa dinosaura na osam do sada otkrivenih nalazišta s pet različitih tipova otisaka koje je u doba krede ostavljalo pet različitih tipova dinosaura, što je vrlo rijetko u svijetu, osobito na tako malom području kao što su Brijuni. Najstarije stijene sa stopama datirane su na 125, a one mlađe na 105 milijuna godina što znači da su dinosauri ovdje obitavali punih 20 milijuna godina.

FOTO: NP Brijuni

Flora i fauna

A kakve se biljne i životinjske vrste mogu naći na Brijunima? Na otocima površinom prevladava primorska vazdazelena makija, šume hrasta crnike te travnjačka vegetacija. Najvažnije biljne kategorije Velikog Brijuna su: makija, travnjaci, parkovi, šume hrasta crnike, šume crnike i lovora, kulture četinara.

"Zbog dugogodišnje zaštite na otočju su zastupljene mnoge ugrožene i rijetke biljne vrste, kao npr. primorska makovica, razne vrste orhideja, razne biljke slanuše, neke vrste trava i drugo. Glavnina flornih elemenata na brijunskom otočju ima prava mediteranska obilježja. Uz hrast crniku, kao najzastupljeniju vrstu, nailazimo i na neke važne autohtone mediteranske florne elemente poput zelenike, planike, mirte, smrdljike i tršlje, velikog vrijesa, crnog jasena i lovora", napomenula je Relić.

I fauna Nacionalnoga parka Brijuni iznimno je bogata, kako brojnošću jedinki tako i različitim vrstama. Veliki Brijun stanište je površine 561 ha koje svojom specifičnom mikroklimom omogućuje život mnogobrojnim autohtonim i alohtonim (unesenim) životinjskim vrstama. Raznolikost ekosustava pridonosi ovome bogatstvu – šume, makija, travnjaci i kopnene vode središta su bioraznolikosti na kojima se možete susresti s brojnim zanimljivim životinjskim vrstama. Životinje poput vodozemaca, gmazova, šišmiša, ptica, paunova, zečeva i brijunske divljači, žive u slobodnoj prirodi. 

"Herpetofauna brijunskog otočja vrlo je dobro istražena. Zbog izoliranosti otočja, broj vrsta nije velik, ali su zato njihove populacije stabilne. Dvije vrste zelene žabe – velika zelena žaba i unesena vrsta Pelophylax kurtmuelleri, žive u Brijunskoj bari, gdje posjetitelji mogu čuti njihovo ponekad iznimno glasno kreketanje. Što se gmazova tiče, na otočju živi jedna vrsta zmije – crna poljarica, koje se posjetitelji ne moraju bojati jer je vrlo plaha, neotrovna zmija. U Brijunskoj bari živi i rijetka i ugrožena barska kornjača", istaknula je naša sugovornica iz Parka.

FOTO: NP Brijuni

Šišmiši i više od 200 vrsta ptica

Poznato je da na Brijunima možemo uočiti i brojne vrste šišmiša. Šišmiši se na Brijunima istražuju i prate od 2010. godine. "Izoliranost ovog otočja i ograničenja koja nalažu pravila ponašanja u Nacionalnom parku učinili su Brijune izrazito pogodnim mjestom za život, odnosno povremeno obitavanje različitih vrsta šišmiša. Mir i neometanje od ljudi, dovoljna količina hrane (noćnih kukaca) te širok izbor različitih staništa za dnevni odmor razlozi su zbog kojih se na ovom relativno malom području može susresti čak 18 različitih vrsta ovih korisnih i ugroženih životinjica", napomenula je Relić.

Nadalje, na Brijunima je zabilježeno više od 200 vrsta ptica. Zbog dugogodišnje zaštite i raznolikosti staništa, ovo je područje pogodno za hranjenje, gniježđenje i podizanje mladih mnogih ptičjih vrsta. Mnoge su od njih ptice stanarice, koje ovdje borave tijekom cijele godine, dok neke, ovisno o svojim potrebama, obitavaju tek neko vrijeme. Pojedine vrste Brijune iskoriste za odmor tijekom sezonskih migracija. Vrlo važno stanište za hranjenje i odmor ptica selica jesu Saline – zamočvareno ograđeno područje gdje se ptice mogu nesmetano pripremati za nastavak dugog putovanja.

"Važno je spomenuti kako u ovom zaštićenom području obitavaju i mnoge morske ptice. Zbog prisutnosti vrsta crnogrli plijenor, crvenogrli plijenor, morski vranac, dugokljuna čigra, crvenokljuna čigra i vodomar, područje akvatorija zapadne Istre, pa tako i Brijuni, dio je područja Ekološke mreže Natura 2000. Manji otočići brijunskog arhipelaga, na kojima nije dozvoljen pristup posjetiteljima, važna su gnjezdilišta morskih ptica. Brijunsko otočje jedno je od pet najvažnijih gnjezdilišta morskog vranca na području Jadrana. Također, na sjevernom rubu Velikog Brijuna prostire se 9 ha jedinstvenoga zoološkog vrta koji nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Indijski slon Lanka, ljama, zebre, indijske svete krave i nojevi stanovnici su Safari parka", dodala je naša sugovornica.

FOTO: NP Brijuni

Doprinos očuvanju bioraznolikosti

Nacionalni parkovi poput Brijuna igraju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti Hrvatske. Općenito, u zaštićenim područjima postoje određena pravila ponašanja i ograničenja koja omogućuju prirodi da se razvija i živi na najbolji mogući način. Ponekad to znači da su određena područja čak i nedostupna javnosti, a ponekad da se čovjek mora aktivno uključiti u očuvanje. Svim zaštićenim područjima u Hrvatskoj, upravlja se na način da stručnjaci donose odluke oko dopuštenja i ograničenja, a sve kako bi priroda, okoliš, a na Brijunima i kulturno naslijeđe ostali očuvani za nove generacije.

Konkretno, na području NP Brijuni, većina dijelova parka je takozvana no-take zona. To je područje na kojem se ne vrše nikakve aktivnosti kojima bi se utjecalo na prirodu (nema pristupa zbog sprečavanja uznemiravanja ptica, nema lova i ribolova, nema sječe stabala i slično). Tako su Brijuni svojevrsna oaza sigurnosti morskih i nekih kopnenih vrsta.

Još jedna prednost nacionalnih parkova su kontinuirano praćenje stanja i mogućnost uočavanja promjena u okolišu dok su još male i mogu se lakše zaustaviti ili ublažiti. Razna istraživanja flore i faune i praćenja stanja koje provode brijunski stručnjaci u suradnji sa znanstvenicima drugih institucija, daju smjernice za daljnje upravljanje.

FOTO: NP Brijuni

Praćenje ptica, istraživanja i radionice

Tako je, primjerice, zbog uočavanja promjena u močvarnom staništu Saline pokrenut projekt njegove obnove. "Zbog procijenjenog vrlo ozbiljnog stanja tog područja u skoroj budućnosti, na Brijunima se trenutno pojačano bavimo upravo restauracijom tog staništa. Direktno povezano s tim je i praćenje ptica. Osim toga, u svrhu zaštite divljih oprašivača, radimo na praćenju stanja tih korisnih kukaca i oblikovanjem površina korisnih za njih. Tako je vrtna atrakcija Brijunski mediteranski vrt postao 'vrt oprašivača' koji će se u narednim godinama još oblikovati u tom smjeru", otkrila nam je Relić iz NP Brijuni.

Dodala je kako kontinuirano istražuju i morski ekosustav. "Pratimo stanje vrsta i staništa čije promjene ukazuju na negativni utjecaj klimatskih promjena. Pratimo stanje morskih cvjetnica, brojnost riba, pojavu novih vrsta, stanje morskih ptica te brojnost dupina. Brojna su druga istraživanja i praćenja koja provodimo, neka kontinuirano svake godine, a neka u razmaku nekoliko godina, a uključuju biljne vrste, kukce, vodozemce, šišmiše, male sisavce i slično".

Brijuni provode i niz edukativnih radionica namijenjenih djeci i mladima s ciljem podizanja svijesti o zaštiti prirode. Radionice uključuju interaktivno učenje o biljkama i životinjama koje obitavaju u parku, važnost očuvanja ekosustava te zaštitu ugroženih vrsta. Djeca uče kroz igre, vođene ture i prezentacije o tome kako prirodni resursi mogu biti očuvani za buduće generacije.

FOTO: NP Brijuni

Raznolika priroda i susreti sa životinjama

Osim toga, u svrhu edukacije, tijekom godine se organiziraju brojna stručna vodstva i manifestacije povodom raznih datuma i obilježavanja. Primjerice, brijunski Dan dinosaura, brijunski Festival oprašivača, Međunarodna noć šišmiša, Svjetski dan slonova, Međunarodni dan muzeja, Dan bioraznolikosti, Dan planeta Zemlje…

Za kraj nas je zanimalo što sve posjetitelji mogu doživjeti na Brijunima.

Na čarobnim Plitvicama žive i velike zvijeri, ali i jedna kritično ugrožena vrsta

"Posjetitelji Brijuna mogu doživjeti raznoliku prirodu, od morskih do kopnenih ekosustava. Česte životinje koje posjetitelji mogu sresti su brijunska divljač (jeleni, mufloni i zečevi), a s obale se mogu uočiti dupini. Također, postoji mogućnost susreta s brojnim vrstama ptica poput morskih ptica i čaplji, dok podmorje nudi susrete s bogatim morskim životom. Tu su i vođene ture koje uključuju arheološke i kulturne znamenitosti i prirodne ljepote, što omogućuje cjelovito iskustvo ovog nacionalnog parka", zaključila je za Generaciju Reanna Relić iz Nacionalnog parka Brijuni.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.