BLAGI PORAST DUGA Hrvatska je povećala svoje dugovanje na kraju trećeg lanjskog tromjesečja

Izvješće europskog statističkog ureda pokazuje, također, da je javni dug na kraju trećeg lanjskog kvartala bio za 2,5 milijardi kuna veći nego u istom razdoblju godinu dana prije.

Međutim, udio duga u BDP-u skliznuo je u istom razdoblju za 2,4 postotna boda, s 83,4 na 81 posto.

Pad udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini, unatoč nominalnom rastu, zahvaljuje se rastu hrvatskog gospodarstva u prvih devet mjeseci prošle godine za otprilike 3 posto.

Udio duga u BDP-u ispod prosjeka EU

S udjelom javnog duga u BDP-u Hrvatska se nalazi ispod prosjeka u Europskoj uniji, u kojoj je na kraju trećeg tromjesečja taj udio iznosio 82,5 posto.

Pritom je najveći udio duga u BDP-u, 177 posto, zabilježen u Grčkoj, a potom Italiji, 134 posto, i Portugalu, 130 posto.

S druge strane, najmanji udio duga u BDP-u zabilježen je u Estoniji, 8,9 posto, Luksemburgu, 23,4 posto, i Bugarskoj, 25,6 posto.

Udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj već neko vrijeme pada, a domaći makroekonomisti i u idućem razdoblju očekuju nastavak pozitivnih trendova.

Očekuje se pad duga prema 80 posto BDP-a

"Iako je država u posljednjem lanjskom tromjesečju bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 milijardi eura euroobveznica na europskom tržištu, dok je 5,8 milijardi kuna izdala na lokalnom tržištu, stanje jav­nog duga samo na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti, budući da se radi o refinanciranju starih dugova", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Smatra da će nova izdanja poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata.

"Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini cijele 2017., očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i ispod razina od 80 posto BDP-a", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.