Bivši hrvatski ministar izabran za šefa europskog pokreta

"Ovo povjerenje obvezuje me na predan rad u službi naših zajedničkih ideala – slobode, mirotvornosti, solidarnosti i demokracije. U suradnji sa svima vama, nastojat ću opravdati očekivanja naše paneuropske obitelji i pridonijeti jačanju i širenju pokreta", poručio je Barišić u svome govoru na Općoj skupštini koja se održava 14. i 15. veljače u Strasbourgu.

Barišić je četvrti predsjednik Paneuropske unije od osnivanja 1922. Naslijedio je Alaina Terrenoirea koji je imenovan počasnim predsjednikom organizacije. Pred više od 200 zastupnika iz cijele Europe kazao je kako će osobit naglasak u svom mandatu staviti na jačanje postojećih organizacija, oživljavanje paneuropskog duha te uključivanje mladih. 

Naglasio je da "svaka generacija mora iznova graditi i učvršćivati paneuropsku viziju slijedeći izvornu paneuropsku ideju zajedništva europskih naroda i država". Istaknuo je nužnost proširenja Europske unije na jugoistočnu Europu, a podsjetio je i na obavezu pružanja potpore Ukrajini, Moldaviji i drugim zemljama koje žele i zaslužuju biti dio europske obitelji.

FOTO: Tomislav Krišto/CROPIX

Bivši ministar

Kao najstariji pokret za europsko jedinstvo, Paneuropska unija kontinuirano naglašava važnost mira, ljudskih prava i zajedničkih vrijednosti koje povezuju narode i države Europe. Barišić je inače profesor filozofije i član Europske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je ministar znanosti i obrazovanja, ravnatelj Instituta za filozofiju u Zagrebu, pročelnik Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Splitu i dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Reagirao Barišić: 'Gdje je sada nulta tolerancija?'; Plenković: 'On zaslužuje ispriku'

Barišić je uspio provesti čak osam mjeseci u ministarskoj fotelji, od listopada 2016. godine do lipnja 2017. godine, a naslijedila ga je Blaženka Divjak. Bio je prijavljen i zbog autoplagiranja svoje doktorske disertacije "Welt und Ethos" obranjene 1989. na Sveučilištu u Augsburgu.