Bijeda i tragedija hrvatskog građevinarstva u pozadini lažnog sjaja projekta Kupari

Najavljeni sastanak s investitorom  u Kupare, ruskom Avenue grupom Sergeja Gljadelkina, odgođen je za početak idućeg tjedna. Sastanku će, kako neslužbeno doznajemo, osim predstavnika Ministarstva državne imovine i investitora, prisustvovati i predstavnici lokalne uprave, tj. općine Župe dubrovačke i Ministarstva turizma.

Razmotrit će se, doznajemo, provedba ugovora i, ako se utvrdi da investitor nije u stanju ispoštovati ugovor o koncesiji, odmah će se ići s raskidom i raspisivanjem novog natječaja. U tom slučaju, kako neslužbeno doznajemo u Ministarstvu državne imovine, napravit će se i nova procjena vrijednosti tih nekretnina, jer mnogi analitičari upozoravaju da bi prodaja, a ne davanje u koncesiju, ipak u ovom slučaju za državu bilo kvalitetnije rješenje. Lokalna zajednica, svjesni su u ministarstvu koje vodi Goran Marić, ipak je sklonija koncesijskom ugovoru.

Da je sam natječaj problematičan potvrđuje i činjenica da se nitko od uglednih hotelijera koji posluju na dubrovačkom području nije na kraju javio za upravljanje Kuparima. Odustao je čak i Ivica Todorić.

No bez Marićevog angažmana očigledno nitko ne bi niti nakon dvije godine zastoja projekta, pokrenuo pitanje poštivanja ugovora. U tom kontekstu treba promatrati i najnoviju PR aktivnost investitora, tj. direktora Avenue ulagaja Ivana Paladine, koji je proteklih dana aktivniji u medijima nego ikad prije. Ciljanim porukama u Jutarnjem listu obratio se financijskoj i političkoj javnosti, a u Slobodnoj Dalmaciji lokalnoj zajednici. On tvrdi da gradnja luksuznog hotela i luksuznog apart hotela u Kuparima, što se investitora tiče, ne bi trebala doći u pitanje. Ističe da su napravljene sve potrebne studije, da je dosad uloženo 10 milijuna kuna, ali priznaje i da će umjesto prvotno planiranih 400 kreveta biti najviše 200.

Peglanje imidža usporedno s konačnim potonućem Hidroelektre

Paladina je, inače, preuzeo projekt Kupari unutar Avenue grupe Sergeja Gljadelkina nakon što je potkraj prošle godine smijenjen s čela IGH-a. Projekt Kupari je preuzeo početkom 2018. o čemu je pisao portal Direktno.

Na čelo IGH Paladina je došao s iskustvom rada u ugostiteljstvu (vođenje noćnog kluba kraj zagrebačke Cibone) i bez velikog iskustva u građevinarstvu, a odmah je postao ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Hidroelektre niskogradnje. Zajedničko IGH-u i Hidroelektri je bilo negativno poslovanje, a upravo Hidroelektru su godinama spašavali IGH, Zagreb-montaža i Avenue grupa. Hidroelektra niskogradnja nedavno je zbog kašnjenja definitivno izgubila i milijunske poslove na modernizaciji pruge Dugo Selo-Križevci.

Iako se javno tvrdilo kako IGH posluje izvrsno, brojni poslovni partneri izražavali su sumnju u dugoročnu stabilnost tvrtke. Stoga je pitanje, koje je postavio portal Direktno, koliko su zapravo svi Gljadelkinovi projekti uspješni dok neke tvrtke, poput Hidroelektre, grcaju u dugovima. Logično je bilo pretpostaviti da i drugi projekti zapinju. Sada se to pokazalo opravdanim.

Paladina na taj način odgovornost za raskid pokušava prebaciti na državu i stvoriti o sebi sliku kao o uspješnom direktoru. Međutim, činjenica jest da je investitor mijenjao uvjete (hotelski brend, broj hotela i smanjenje kapaciteta) pod kojima je kao jedini ponuditelj pobijedio na natječaju i dobio koncesijsko pravo upravljanja Kuparima na 99 godina. Dakle, promijenio je planirano partnerstvo u projektu s prestižnim međunarodnim hotelskim lancem Marriott s brendom Ritz-Carlton na temelju čega je i dobio priliku realizirati projekt. Sada bi taj partner trebao biti Four Seasons.

Stoga posljednje javne istupe direktora Avenue ulaganja Ivana Paladine treba promatrati u tom kontekstu. Da razmatra i izlaznu varijantu, potvrđuje podatak da je ponovno aktivirao i vlastitu konzultantsku tvrtku Delta savjetovanje, pa mu je očito dodatno stalo ostaviti dojam kako on osobno nije odgovoran za propast projekta Kupari.

Slom Hidroelektre i prevara vjerovnika?

Isto tako, Avenue ulaganja dio su Avenue grupe, koja u Hrvatskoj uključuje i građevinski segment: IGH, Avenue nekretnine, Avenue mehanizaciju,  Hidroelektru niskogradnju itd. I upravo taj segment nalazi se u ogromnim problemima, što govori da vlasnik, tj. investitor nema financijskih mogućnosti realizirati planirani projekt.

Izvori bliski Avenue grupi ističu da ruskom poduzetniku ne bi bila mrska ideja da se ugovor raskine i da ne mora niti investirati više u Kupare ili pak da mu se omogući da postojeći projekt u početnoj fazi preproda nekome drugome.

Traži se kupac i za IGH?

Kako neslužbeno doznajemo, Gljadelkinu je ionako dosta građevinskog biznisa u Hrvatskoj i unatoč činjenici da je investirao stotine milijuna kuna traži izlaznu strategiju i potencijalne kupce čak i za IGH na europskom tržištu. Njegovu ponudu odbio  je nedavno i jedan hrvatski poduzetnik, inače među rijetkima koji u građevinskom sektoru još uspijeva poslovati pozitivno i to isključivo zahvaljujući svojim aktivnostima na zapadnoeuropskom tržištu.

Dakle, iz pozicije države sasvim je logično preispitati mogućnosti realizacije ove investicije. Portalu Direktno proteklih tjedana javljali su se brojni radnici Hidroelektre niskogradnje zbog otkaza, neisplaćenih plaća, ali i navodnih malverzacija u Hidroelektri niskogradnji. Hidroelektra je, o čemu je pisao i portal Direktno, izgubila gotovo sav posao na modernizaciji pruge Dugo Selo-Križevci i omogućila ulazak na hrvatsko tržište tvrtki Integral inženjering iz Republike Srpske, koju se povezuje s Miloradom Dodikom.  Hrvatski građevinari u Integralu vide jedinu mogućnost da se projekt dovrši u roku, nakon što ga je Hidroelektra višemjesečnim kašnjenjem ozbiljno ugrozila.

Gljadelkin je preko svojih tvrtki kćeri pritom umanjio vrijednost Hidroelektre i kako bi joj osigurao tekuću likvidnost izvukao svu vrijednu opremu, tj. prenio ju na Avenue mehanizaciju, a ona potom iznajmljuje po navodno nerealnim cijenama Hidroelektri. Radnici nas upozoravaju da se radi na neki način o izvlačenju novca iz tvrtke, a javljaju nam se i brojni kooperanti Hidroelektre kojima tvrtka godinama ne podmiruje milijunske dugove.

Vlasnik takve tvrtke, koji je slične probleme prošao i u IGH, i koji, kako tvrde radnici i poslovni partneri, izbjegava izvršavati svoje obveze, teško dugoročno može biti stabilan i pouzdan partner u ozbiljnom projektu kakav Kupari jesu.

Partneri pripremaju kaznene prijave

Poslovni partneri zgražaju se nad svime što Gljadelkin i njegove tvrtke u Hrvatskoj čine i podižu kaznene prijave protiv uprave i vlasnika. Stoga, da se vratimo na početak priče, najmanje što ministar Marić može jest ne vjerovati napuhanim obećanjima ruskog investitora, koji očito više nema dovoljno novca za stabilizaciju svoga poslovanja u Hrvatskoj.

Inače, odluka Vlade kojom je prihvaćena ponuda Avenue ulaganja za taj projekt odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to na osnivanje prava građenja, na zakup hotela Grand i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina. Investitor je ponudio 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58,5 tisuća eura za godišnji zakup hotela Grand te naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.