OTVORENO

Benčić ostala iznenađena brojkom koju je iznijela gradonačelnica Petrinje, objasnila koja je promjena ključna u obnovi

Autor

js

Obnova na potresima pogođenim područjima ne ide željenom i potrebnom brzinom. Mjeseci su prošli, a malo toga je vidljivo na terenu. Očito je da je prema postojećim propisima nemoguće pomaknuti stvari s mrtve točke. Hoće li se to uspjeti napraviti najavljenim izmjenama Zakona o obnovi? Kako riješiti najveću kočnicu - neriješene imovinskopravne odnose? Koliko će obitelji još jednu zimu dočekati u kontejnerima? Time se bavila emisija Otvoreno na HRT-u

31.08.2021. u 07:28
Ispiši članak

Ivan Janković, gradonačelnik Gline (nezavisni), rekao je kako mu ljudi postavljaju pitanja na koja nema odgovore.

"Da bismo ubrzali obnovu moramo detektirati problem, a to je samo nekoliko posto obrađenih zahtjeva. U Ministarstvu graditeljstva nešto šteka. Ili je problem zakon ili netko ne radi svoj posao", rekao je dodavši da ako je problem zakon da ga treba mijenjati, ali to je opet postupak koji će trajati, a ljudi više nemaju vremena čekati.

Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje (HDZ), istaknula je da je u Petrinji najveći problem dobivanje suglasnosti za uklanjanje objekata.

"Moj stav je da je potrebna velika suradnja. Ne treba politizirati, ako ćemo raditi u interesu građana. Više glava je pametnije. Moramo komunicirati s državom, Vladom i stožerom jer mi s terena znamo gdje je i koji problem", rekla je dodavši da je do sada srušeno 120 objekata.

Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka iznenadila se tom brojkom, te istaknula kako je u Zagrebu u godinu i pol srušeno tek tri objekta.

"I to sve zbog sporosti državne administracije koja ne izdaje suglasnosti koje su potrebne", rekla je. Smatra kako treba ići u smjeru izmjena zakona o obnovi, ali i da treba na drugačiji način primjenjivati postojeće odredbe.

"Drugi dio problema je da veliki dio institucija sudjeluje. Trebamo ovlasti prenijeti na jednu instituciju kako bi građani znali koja je to jedna institucija koja je zadužena za njihove zahtjeve", naglasila je. 

Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je prva verzija Zakona o obnovi trebala biti 16. travnja.

"Tada je Zakon bio kratak, jasan, precizan, s brzim postupkom javne nabave, ali onda su svi nešto htjeli i došao je peti mjesec, pa nije ni tada donesen u Saboru, pa su došli izbori. Svima je stavljeno na stol da stave što bi trebalo ići u unutra, sve opcije, varijante. Dobili smo zakon u rujnu i sada je malo kompliciran. Sada je svedeno da ima jako puno kontrolora koji kontroliraju, a u principu se radi o standardnim građevinskim aktivnostima gdje treba inženjer biti uključen od početka do kraja". 

Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjega državnog ureda za obnovu rekao je da ovo nije utrka sprinta na 100 metara već da se nalazimo u maratonskoj utrci obnove. Dodao je i kako naknadna podrhtavanja vrlo često pogoršavaju situaciju.

"Svi prvi pregledi su obavljeni. Govorimo o 70.000 detaljnih pregleda u Banovini i Zagrebu. Na Banovini imamo već 8-9 tisuća zahtjeva za naknadnim pregledima. Imamo puno paralelnih sustava koje uklapamo i krećemo prema završnoj inventuri stanja. Sretan bi bio kad bi do kraja godine na Banovini imali kompletnu inventuru stanja da znamo svaku naljepnicu je li bila crvena, žuta ili zelena", rekao je.

Benčić je istaknula kako će oni iznijeti prijedloge u kojem smjeru bi trebale ići izmjene Zakona.

"Da imamo jednu instituciju koja će imati kontrolu nad cijelim procesom, a treba i razlučiti pitanje obnove, konstrukcije obnove od pitanja vlasništva i legalnosti. Moramo shvatiti da vraćamo objekte u ono stanje u kojem su bili prije potresa i tamo gdje je potrebno, dižemo razinu otpornosti, a vlasništvo nas ne treba zanimati", istaknula je.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.