Barem se mislilo da ovaj sektor nema tih problema: Hrvatska tvrtka propala, a nije isplatila plaće

Vlasnik ju je prepisao na navodnog beskućnika, a kako tvrtka nema gotovo nikakvu imovinu zaposlenici se nisu uspjeli naplatiti. Nadali su se barem minimalnim isplatama od Agencije za zaštitu radničkih tražbina, ali se na kraju ni to nije dogodilo. Svemu je prethodio val otkaza i ohrabrivanje zaposlenika koji su ostali u tvrtki.

Nakon toga podijeljeno je još otkaza, a preostalim zaposlenicima ostali su dužni plaće i otpremnine. Hrvatsku tvrtku zatim su prodali, nakon čega joj je promijenjeno ime u Marpromex, a do tada vlasnik hrvatske tvrtke i sestrinskih kompanija u regiji bila je švedsko-njemačka tvrtka EPTI. Ona je tada promijenila ime u oodash.

Važnu ulogu u tvrtci  ima Arli (Charles) Mujkić, koji je bio naveden i kao direktor hrvatske kompanije. Nakon prodaje hrvatskog EPTI-ja, vlasnik i direktor postao je srpski državljanin Zoran Marinković, a navodno se radi o beskućniku. Sud ga je pokušao kontaktirati nakon što je pokrenuo prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, međutim taj pokušaj bio je bezuspješan.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Zaposlenici zakasnili

Prethodni vlasnik najvjerojatnije je preko oglasnika našao posrednika koji se bavi preuzimanjem tvrtki s dugovima, piše Forbes Hrvatska. Nije rijetkost da u takvim situacijama, novi vlasnici postanu ljudi bez imovine koje je često nemoguće i locirati. Na Njuškalu se može pronaći primjer oglasa koji nudi takve usluge, a u oglasu s linka za takvu uslugu potrebno je platiti 4000 eura.

Unatoč tomu što bi bilo logično da sud, nakon što je otkrio da je direktor tvrtke navodno beskućnik, prijavi situaciju policiji, to nije učinjeno. Zagrebački trgovački sud je odgovorio da odluku u predmetu donosi isključivo sudac kojem je slučaj dodijeljen, u ovom slučaju sutkinja Suzana Ivanović. Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT) mogla je djelomično podmiriti dug da je tvrtka na vrijeme podnijela zahtjev.

S obzirom na to da to nije učinjeno, zaposlenici su sami pokušali, ali su iz AORT-a saznali kako su zahtjev trebali podnijeti unutar 12 mjeseci te da su zakasnili. AORT je pojasnio da, kada poslodavac ne podnese zahtjev za isplatu minimalne plaće, nadležno tijelo po službenoj dužnosti donosi rješenje o privremenoj blokadi računa poslodavca radi osiguranja naplate.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Zaposlenici ogorčeni na državu

U slučaju sumnje na nezakonito postupanje poslodavca, AORT savjetuje radnicima da se obrate Inspekciji rada, koja je zadužena za nadzor. Zakon o osiguranju radničkih tražbina predviđa sankcije za stečajne upravitelje i poslodavce koji ne dostave potrebne podatke Agenciji. Zaposlenici su ogorčeni jer država nije reagirala dovoljno brzo.

Nakon 18 godina gasi se poznata hrvatska televizija: Zaposlenici dva mjeseca nisu primili plaću

Jedna zaposlenica propale kompanije je Irena Starčević koja je otkrila da su slučaj prijavili Državnom inspektoratu u svibnju 2023., ali su zbog godišnjih odmora inspektori počeli raditi tek u rujnu, a predmet je završio na sudu koji je kasnio zbog štrajka, selidbe i renovacija.