OTKRIVAMO

Banke prodale više od 27,8 milijardi kuna potraživanja za manje od 20 posto vrijednosti tvrtkama čiji rad u Hrvatskoj nitko ne nadzire

Autor

Darko Markušić

Vlada je promjenama u ovršnom postupku, kako je pojašnjeno, krenula olakšati položaj dugoročno blokiranim građanima. Međutim, u cijeloj priči dva segmenta zasad su sasvim izostavljena.

 

12.08.2018. u 14:42
Ispiši članak

Nije regulirano pitanje tvrtki ili tzv. agencija za naplatu potraživanja koje su sasvim izvan kontrole države i ostavljena je značajna uloga javnih bilježnika u postupcima ovrhe na novčanim potraživanjima, što je sporno Sudu Europske unije. Uloga javnih bilježnika, uostalom kao i blokade računa građana, hrvatski su izum u postupcima ovrhe i hrvatska specifičnost, koja jasno osigurava značajne prihode javnim bilježnicima, ali i Financijskoj agenciji.

Iako su Ministarstvo pravosuđa, zainteresirani dionici i udruga Blokirani već upozoravali na spomenute probleme, ništa bitno se nije promijenilo, niti se planira. I dok je još ranije Vlada ponudila poslovnim bankama mogućnost masovnog otpisivanja dugova građana u zamjenu za smanjenje porezne osnovice, Hrvatska narodna banka je financijske institucije, s druge strane, nagovarala da to ne čine i sugerirala im da umjesto toga prodaju svoja nenaplaćena i teško naplativa potraživanja i time ostvare dodatan kratkoročan prihod, ali i osiguraju prostor za smanjenje rezervacija i nove kreditne plasmane.

Nitko pritom nije regulirao pitanje kome se i kako smiju prodavati nenaplativa i teško naplativa potraživanja banaka niti tko se sve u Hrvatskoj time bavi.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, poslovne banke su samo u prva tri mjeseca 2018. godine prodale 1,1 milijardu kuna svojih potraživanja prema građanima i tvrtkama.

U 2017. godini, prema podacima HNB-a, banke su prodale 8,34 milijarde kuna potraživanja za 2,41 milijardu kuna (za 28,9 posto vrijednosti), u 2016. godini 5,97 milijardi kuna potraživanja za 1,798 milijardi kuna (za 30 posto vrijednosti), a u 2015. godini 2,8 milijardi kuna potraživanja za 606 milijuna kuna (za 21,5 posto vrijednosti).

Ukupno od 2010. do kraja ožujka 2018., prema podacima HNB-a, banke su prodale čak 27,843 milijarde kuna ili gotovo 3,8 milijardi eura potraživanja prema građanima i tvrtkama za manje od 20 posto vrijednosti.

Istražili smo postoji li jedinstvena evidencija tvrtki, tj. agencija za naplatu potraživanja, kao i postoji li bilo kakav nadzor njihova rada.

Odgovor je negativan. Doslovno bilo tko može registrirati na Trgovačkom sudu tvrtku i među djelatnosti upisati posredovanje pri sklapanju financijskih poslova, prikupljanje, izradu, analizu i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba, naplatu računa, savjetovanje pravnih osoba ili sličnu djelatnost i nema zapreka za početak rada.

Takve tvrtke, kao i sve ostale u Hrvatskoj, podliježu jedino obvezama kojima je regulirano financijsko poslovanje tvrtki iz bilo kojeg drugog sektora, poput čišćenja prostorija ili proizvodnje namještaja.

Najveće banke u pravilu svoja potraživanja prodaju većim tvrtkama i to najčešće onima u stranom vlasništvu, koje u pravilu za manje od 20 posto vrijednosti preuzmu potraživanja i dalje se pokušavaju naplatiti od stvarnog dužnika. Ovaj sektor jedan je od najprofitabilnijih trenutačno u Hrvatskoj, a jedan od razloga je svakako i izostanak državne regulative.

Glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Bach portalu Direktno potvrdila je kako Ministarstvo financija ne vodi nikakav registar tvrtki koje se bave naplatom potraživanja.

Nataša Vuletić, glasnogovornica Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), također je potvrdila kako "Hanfa ne vodi registar tzv. agencija koje se bave naplatom potraživanja".

Isti odgovor portal Direktno dobio je i u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj narodnoj banci.

"HGK ne vodi evidenciju agencija ili tvrtki koje se bave naplatom potraživanja", odgovor je Sektora komunikacija Hrvatske gospodarske komore.

"Hrvatska narodna banka ne vodi registar agencija ili tvrtki koje se bave naplatom potraživanja niti imamo saznanja o tome vodi li neka druga državna institucija takav registar", stoji u odgovoru Dubravke Budak iz Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke portalu Direktno.

O tome koliko takvih tvrtki trenutačno u Hrvatskoj ima, ne postoji dakle službeni podatak, a neslužbeno govori se o najmanje 30-ak. Najaktivnijih je desetak koje su u pravilu u vlasništvu inozemnih tvrtki, a najveće su udružene i u udrugu HUAN - Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja, koja je osnovana još 2008. godine. Prema podacima s njihovih internetskih stranica, budući da su se oglušili na sve upite portala Direktno, samo pet tvrtki službeno je učlanjeno u Udrugu: Prima Solvent, CEI Zagreb, EOS Matrix, B2 Kapital i Kredyt Inkaso.

Osim njih, često se spominju još Coface, Svea ekonomi, Prima Collect, APS Croatia, Cordyline, Credit Express, McGrath&Arthur, Autus ulaganja, Agencija Nikom, Centar likvidnosti i niz manje poznatih. Neke od njih bave se i kreditiranjem te samostalnom naplatom neurednih kredita poput Cash Experta, Ferratuma ili Unese, Digital Rapsodyja, Bonus Solucia i mrežom tvrtki povezanih s poduzetnicima Predragom i Nenadom Uzelcom o čemu je već ranije pisao portal Direktno.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.