LOŠE VIJESTI

ANALIZA EUROSTATA Stopa nezaposlenosti u rujnu iznosila 6,3 posto, čak 23.000 mladih bez posla

Autor

kkž/h

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i Hrvatskoj u rujnu je ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz, a u eurozoni je blago pala, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

03.11.2022. u 15:49
Ispiši članak

Na razini EU-a stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u rujnu 6,0 posto, kao i u kolovozu, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni je kliznula na 6,6 posto, s revidiranih 6,7 posto u kolovozu, pokazuju tablice Eurostata.

Usporedbe radi, u prošlogodišnjem je rujnu u EU iznosila 6,7 a u eurozoni 7,3 posto.

Eurostat procjenjuje da je bez posla u EU u rujnu bilo približno 12,96 milijuna građana, od čega njih gotovo 10,99 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini broj nezaposlenih u EU smanjen je za 52 tisuće, a u eurozoni za 66 tisuća.

U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom manji je za oko 1,3 milijuna u EU, te za oko 1,07 milijuna u eurozoni.

Hrvatska uz Portugal i Latviju

Španjolska i Grčka još uvijek jedine bilježe dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, koja je u rujnu iznosila 12,7 odnosno 11,8 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u rujnu iznosila 6,3 posto, kao i u kolovozu, prema revidiranim podacima. U rujnu lani dosezala je 7,1 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj, prema Eurostatovim podacima, u rujnu bilo 114 tisuća građana, tisuću manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prošlogodišnji rujan broj im je smanjen za 15 tisuća.

Najbliži je Hrvatskoj u rujnu bio Portugal sa stopom nezaposlenosti od 6,1 posto, a blizu je i Latvija, sa 6,6 posto.

Najniže su stope i u rujnu bilježile Češka, od 2,2 posto, Poljska, od 2,6 posto, te Malta i Njemačka, gdje je iznosila tri posto.

Blizu su i Mađarska i Nizozemska sa stopama nezaposlenosti od 3,7 odnosno 3,8 posto.

Više nezaposlenih mladih

Stopa nezaposlenosti među građanima u dobi do 25 godina u rujnu je i u EU i u eurozoni iznosila 14,6 posto i bila je za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda veća nego u kolovozu.

U prošlogodišnjem rujnu dosezala je 15,4 posto u oba područja, pokazuju tablice Eurostata.

U EU je u rujnu bez posla bilo 2,747 milijuna mladih, od čega 2,24 milijuna u eurozoni.

Na mjesečnoj razini broj nezaposlenih mladih uvećan je za 48 tisuća na razini Unije i za 25 tisuća u eurozoni.

U usporedbi s istim mjesecom lani bio je pak manji za 79 tisuća u EU i za 50 tisuća u eurozoni.

Četiri jednoznamenkaste iznimke

Najveću stopu nezaposlenosti među mladima i u rujnu su bilježile Španjolska i Grčka, od 32,1 odnosno 28,5 posto.

Slijede Italija i Cipar, sa stopama od 23,7 odnosno 21,7 posto.

Blizu je i Švedska, sa stopom nezaposlenosti među mladima od 20,6 posto

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najnižu je stopu nezaposlenosti mladih u rujnu ponovo imala Njemačka, u visini nepromijenjenih 5,7 posto. U stopu je i dalje prati Češka, gdje je iznosila 8,3 posto.

Jednoznamenkaste stope nezaposlenosti u skupini građana do 25 godina bilježe još samo Nizozemska i Poljska, gdje one iznose 8,4 odnosno devet posto.

U trećem tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,5 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, kao i u drugom tromjesečju, pokazale su tablice Eurostata.

U usporedbi s trećim kvartalom lani broj im je smanjen za šest tisuća.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima o nezaposlenosti mladih u Rumunjskoj.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.