Aktivistica iz Greenpeacea: 'Vlade moraju prestati javnim novcem subvencionirati fosilna goriva'

Na UN-ovoj konferenciji o klimi COP28 u Dubaiju 13. prosinca 2023. donesen je sporazum koji bi trebao potaknuti države da prijeđu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kako bi se spriječili najgori učinci klimatskih promjena. Iako su napravljeni brojni pomaci, primijećeni su i nedostaci ovog povijesnog dogovora.

Unutar projekta "Zeleno nije samo moda!" na portalu Generacija.hr odlučili su kontaktirati Greenpeace u Hrvatskoj. U intervjuu za Generaciju Andrić je otkrila ciljeve i nedostatke sporazuma. Zanimalo ih je i to kako Hrvatska stoji po pitanju zelene tranzicije, koristimo li dovoljno obnovljive izvore energije i koliko se još oslanjamo na fosilna goriva, kako u ovoj organizaciji gledaju na klimatsku krizu, koji su koraci neophodni da se krene u pravom smjeru i što bi poručili vladajućima, a što građanima vezano uz utjecaj svakoga od nas na klimatske promjene.

Kako komentirate sporazum postignut u Dubaiju? Koji su postavljeni ciljevi, a koji glavni nedostaci?

Ono od čega je fosilna industrija strahovala se dogodilo – dogovoren je tekst sporazuma koji napokon nagovještava kraj fosilnog doba. Države moraju uložiti napore da fosilna goriva zamjene čistom energijom kako bi se postigla neto nulta emisija do 2050. godine, a sporazum sadrži i poziv na masovno širenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u ovom desetljeću. Također, treba istaknuti i da sporazum predviđa znatno smanjenje emisija ostalih stakleničkih plinova do 2030., posebno metana, te smanjenje emisija iz cestovnog prometa.

Glavni nedostatak je da u tekstu nećete pronaći izraz "postupno ukidanje", odnosno spomenutu 2050. godinu kao ciljnu za potpuni prestanak korištenja svih fosilnih goriva. I još uvijek nema odluke o tome da se raskrsti sa svim novim ulaganjima i subvencijama za nove fosilne projekte. 

Jedna od najpoznatijih svjetskih organizacija poslala poruku Hrvatskoj: 'To može biti opasan presedan'

FOTO: Greenpeace International

'Još se oslanjamo na fosilna goriva'

Kako Hrvatska stoji po pitanju zelene tranzicije? Koristimo li dovoljno obnovljive izvore energije? Koliko se još oslanjamo na fosilna goriva?

Premijer Plenković već se godinama hvali kako je Hrvatska premašila ciljeve Europske unije za udio obnovljivih izvora energije za 2020. godinu. Iako je točno da su naši "rezultati" relativno visoki u okvirima EU, iza toga nije stajala prava klimatska akcija. Naslijedili smo velike hidroelektrane izgrađene u doba bivše Jugoslavije koje se smatraju obnovljivim izvorima, a uz to imamo raširenu praksu grijanja na drva, pa nam je udio obnovljivih u proizvodnji energije relativno visok.

Posljednjih godina je u porastu korištenje energije vjetra, ali kad se pogleda kakav je naš potencijal i iskorištenost energije sunca, u Europi smo prema potencijalu na vrhu, a po korištenju na dnu. Još uvijek se u prevelikoj mjeri oslanjamo na fosilna goriva, ulaže se u nova bušenja na kopnu i na moru, a s ugljenom je u planu raskrstiti tek za deset godina. Hrvatska ima ogromne potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra i trebamo se ozbiljno pokrenuti u tom smjeru.  

Vlast govori da je klimatska kriza alarmantna, no što se provodi u praksi kako bi se stalo na kraj krizi?

Premijer Plenković je u govoru na COP-u 28 istaknuo da alarmi klimatskih promjena "zvone glasnije nego ikad". Ta izjava pojavljuje se tjedan dana nakon što je svečano otvorio radove na izgradnji još jednog postrojenja za fosilni plin, odnosno plinovoda Zlobin – Bosiljevo koji je dio projekta proširenja kapaciteta LNG terminala.

Usprkos tome što je prepoznato da je klimatska kriza već zakucala na vrata i da njene posljedice već trpimo, nema dovoljno odlučnosti ni političke odgovornosti da se žurno djeluje ni na ublažavanju klimatskih promjena, ni na prilagodbi na aktualno stanje i ono što nas tek čeka. 

Kako Greenpeace Hrvatska gleda na klimatsku krizu, to jest, koji su koraci neophodni da se krene u pravom smjeru?

Nužna su sustavna i dugoročna rješenja. Trebamo smanjiti ukupnu količinu potrebne energije, odnosno investirati u mjere energetske učinkovitosti – bilo da je riječ o energetskoj obnovi zgrada ili proizvodnji energetski učinkovitijih električnih aparata. Sva nova energetska ulaganja trebaju ići u smjeru prelaska na obnovljive izvore energije, a ne širenja plinske infrastrukture jer plin nije zelen niti je tranzicijsko gorivo već fosilno gorivo koje ugrožava ljudsko zdravlje i okoliš.

Također moramo zaštititi šume i oceane, promijeniti poljoprivredne prakse i drastično preoblikovati gradove u kojima živimo. 

Što biste poručili vladajućima, a što građanima vezano uz utjecaj svakoga od nas na klimatske promjene?

Najveći problem je industrija fosilnih goriva koja nastavlja sa svojom štetnom praksom i ne želi prihvatiti da fosilna goriva nemaju budućnost. Vlade trebaju kroz strateške energetske dokumente donijeti ambiciozne ciljeve za što hitniji odmak od fosilnih goriva te prestati javnim novcem subvencionirati fosilnu industriju koja raspiruje klimatsku krizu.  

Svatko od nas može razmisliti kako smanjiti svoj utjecaj na klimu kroz smanjenje potrošnje energije, kretanje održivim vrstama prijevoza, kupnju lokalnih i sezonskih namirnica pretežno biljnog porijekla i slično. No, ono što je još važnije – moramo birati političke lidere kojima je stalo do zaštite klime i vršiti na njih pritisak da donesu strategije za njenu zaštitu. Isto vrijedi i za kompanije koje moraju početi uzimati u obzir granice rasta koje ovaj planet može podnijeti.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.