45lines

Svjetlonoše komunističke represije i demokratske tranzicije

Autor

Direktno.hr

18.11.2014. u 10:51
Ispiši članak

Predsjednik SDP-a Ivica Račan je nakon uspostave Druge Republike 3. siječnja 2000-e zajedno sa medijskim tajkunom Ninoslavom Pavićem organizirao podjelu grafika Ede Murtića zaslužnima za demokratizacije Hrvatske devedesetih. Među dobitnicima bilo je i dosta novinara.

Đorđe Ličina, elitno pero Službe državne sigurnosti i Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova SRH 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća nije bio među dobitnicima.


Đorđa Ličine nema ni među više desetaka imena novinara suradnika UDBA-e i KOS-a koje je bivši šef UDBA-e, a kasnije SIS-a Josip Perković sastavljao za Gojka Šuška i Miroslava Tuđmana. Nema ga na tim popisima iako sam kao honorarac došao u redakciju Vjesnika s ceste u lipnju 1991. od većine kolega čuo da je upravo Ličina oduvijek bo neprikriveni udbaš, da su mu izvore za knjige i tekstove bili UDBA i milicija, a da je nerijetko znao sudjelovati i u njihovim akcijama, dakle ne samo kao novinar promatrač.

Ali tih 1991/92 Đorđe Ličina, bio je pomoćnik urednika unutarnje rubrike, Mladena Plešea, čije ime je Perković "zlu ne trebalo" stavio među novinare suradnike UDBA-e, na vezi centra Zagreb. Glavni urednik Vjesnika u to doba bio je Hidajet Bišćević, a Perkovića ga ja stavio na popis suradnika pod pseudonimom Luks. Radio sam u Vjesniku i s Inoslavom Beškerom – po Perkoviću suradniku "Olivier", Centar Zagreb, vjerske zajednice, pa onda sa Željkom Brichtom – "Javor, centar Zagreb, kontraobavještajna problematika". Ali ni na jednom popisu koji je stručnjak Perković radio nije bilo Ličine.

Naravno, i Račanu je bilo neugodno dodijeliti nagradu za demokratizaciju devedesetih jer je Ličina s Plešeom, Bišćevićem i sadašnjim glavnim urednikom Jutarnjeg lista", Viktorom Vresnikom na početku Domovinskog rata u najdržavotvornijem pisanom mediju, obavljao cenzorski posao. Nije bio baš raspožen za pisanje kao za socijalizma (Dobroslav Paraga i danas tvrdi da je Ličina po zadatku Udbe, ubojstvo Paraginog prijatelja Ernesta Brajdera prikazao  samoubojstvom) , ali za "informiranje pretpostavljenih" o tome što su novinari na terenu saznali, a ne bi bilo od državnog interesa objaviti, znam osobno, bio je jako oran.

Đorđe Ličina je odradio vrhunske poslove za Službu i bio je mnogo više od samog suradnika – insider, a Perković je s njim, ovaj put u sjeni računao i za neka kasnija vremena, pa ga nije kompromitirao stavljanjem na popis suradnika.

S Račanom je Murtićeve grafike zaslužnim demokratima dijelio Ninoslav Pavić, kojega je na sjednici CK SKH 1983. za glavnog urednika "Danasa" gurao Stipe Šuvar. Da Partija je donosila odluke o svemu – jako demokratski. A radnu grupu za pokretanje "Danasa" 1982-e pokrenuo je direktor SOUR-a Vjesnik, trogirski komitetlija Marinko Gruić. A taj partijac koji je kormilario najjačom izdavačkom kućom u Hrvatskoj, baš u vrijeme nakon sloma "Hrvatskog proljeća" kada se i Ivica Račan preko Titovih najbližih špijunskih suradnika Ivana Miškoviča Brka i Milana Miškovića (poginuo u prometnoj nesreći od posljedica  koje je Račan jedno vrijeme bio skoro klinički mrtav) vinuo u CK SKH, povezuje "kolegu" Ličinu i djelitelja grafika za demokraciju Druge Republike.

Pred vama je pismo što ga je Đorđe Ličina izvjestitelj sa suđenja u montiranom procesu 13-orici Zadrana optuženih da su osnovali fantomsku Hrvatsku Oslobodilačku Revolucionarnu Armiju s ciljem terorističkog rušenja SFRJ, mučenih u istrazi i kasnije (Josip Bilušić tvrdi da ga je sad već pokojni Franjo Vugrinec i trovao, a Marko Dizdar da ga je isljeđivao i Ante Josipović, otac aktualnog predsjednika) i osuđenih svi skupa na više stotina godina robije, pisao direktoru SOUR-a Vjesnik, a pozivajući se na druga Račana iz CK SKH.

I kakve veze sve ovo ima sa sadašnjim političko-medijskim trenutkom? Jutarnji list u vlasništvu Ninoslava Pavića ulagujući se Račanovom političkom nasljedniku Zoranu Milanoviću i biološkom Ante Josipovića, aktualnom Predsjedniku RH, da mu pomognu u predstečajnoj nagodbi objavljuje svinjarije o suđenju šefovima UDBA-e Mustaču i Perkoviću sotonizirajući žrtvu Stjepana Đurekovića. Sve to objavljuje glavni urednik Viktor Vresnik kojeg je prema ratnim kuloarskim pričama iz Vjesnikova hodnika u taj list iz Arhiva SRH doveo Mladen Pleše, suradnik UDBA-e s popisa Josipa Perkovića. Pleše i sam piše neke revolverblatt intervjue, komentare. Ostale udboobranaške tekstove pišu: Titov gardist s Vange i suprug djelatnice VSOA-e, zamjenik glavnog urednika Igor Alborghetti te osobni biograf Zorana Milanovića, Robert Bajruši.

U Milanovićevu osvajanju vlasti u SDP-u nakon Račanove smrti na konvenciji 2008. ogromnu ulogu, pa i u ponašanju donedavno odigrala je Zinka Bardić, družica starijeg sina Đorđa Ličine, Peđe. Predrag Ličina i Zinka Bardić odavno su se često privatno družili sa Zoranom Milanovićem.

Novinarka Jutarnjeg lista, Slavica Lukić, partnerica Milorada Pupovca, čelnika Novosti, u kojima surađuje Đorđe Ličina u izvrsnim je odnosima s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem, zaslužnim za kašnjenje s izručenjem Perkovića i Mustača. A prema podacima njemačkih istražnih organa veliku ulogu u opstrukciji primjene EUN-a u spomenutom slučaju odigrao je Miljenićev pomoćnik, Milanovićev SDP-ovac i rođak u optužnici protiv Mustača i Perkovića, navedenog Jure Bilića, dr.sc. Vanja Bilić.

Pipl mast trast as, krilatica je koju su zadnjih dana od Ingrid Antičević Marinović (njen suprug Marko bio je jedan od tužitelja u procesu zadarskom procesu  H.O.R.A.) , preuzeli Gordana Sobol i Zoran Milanović kad tvrde da ih ne zanima što piše u arhivu CK SKH niti zbog čega se ljuti “nepoznati odvjetnik Gizele Đureković”.

Da je Heraklit znao za UDBA-u, nikad ne bi izrekao: Pantalona reji.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.