Živi se kao da sutra ne postoji, ali nitko ne zna kakva nas jesen očekuje

Turistički srpanj gotovo da vrijedi proslaviti budući da je došlo 20 posto manje turista nego pretpandemijske 2019. godine, međutim, zahvaljujući strelovitom rastu cijena gotovo svega ovog proljeća i dobroj pripremi za financijsko 'guljenje' gostiju oni su trošili više pa je prihod od turizma u prošlom mjesecu bio 5,5 posto veći nego u srpnju 2019. godine.

Prošlu, pandemijsku godinu sasvim smo očekivano izbacili iz brojčanika, ništa ne uspoređujemo s njome, pa ovogodišnja ljetna idila barem po izvještajima o njoj pati tek od manjih boljki poput ručnika, madraca i suncobrana kojima se rezerviraju mjesta na plaži ili pak natpisa kojima se protuzakonito zabranjuje pristup plaži svima koji nisu stanari ili gosti hotela. Lokalni čelnici beru političke bodove ekspresnim uklanjanjem rekvizita za rezerviranje plaže, a zabrana pristupa jednoj od njih brzo je povučena. Problemi ljeta u odnosu na lanjske izgledaju – smiješno. Ipak, neki privatni iznajmljivači otkazuju stare rezervacije apartmana po nižim cijenama da bi drugim gostima iznajmili po višim cijenama, ponegdje netko objavi užasne uvjete u plaćenom apartmanu, no jedini način da se takvi iznajmljivači kazne su negativne recenzije na iznajmljivačkim online servisima od čega nema neke osobite koristi budući da je na mnogim lokacijama potražnja za smještajem veća od ponude.

Turistička je sezona povukla i potražnju za radom, koja je u proteklom srpnju bila 29 posto veća nego u srpnju 2019. godine, traži se više konobara, kuhara i hotelijera, što možda tek svjedoči o ovogodišnjoj nespremnosti na navalu gostiju. S više od milijun turista, među kojima su najbrojniji Nijemci, Slovenci i Poljaci, i kolovoz je počeo jednako dobro pa je u prvih sedam dana ostvareno 78 posto dolazaka i 91 posto noćenja iz prvog tjedna kolovoza 2019. godine.

Reklo bi se da se živi kao da sutra ne postoji, uz malo ili nimalo osvrtanja na najave još većih poskupljenja na jesen kada bi hrvatske građane oslobođene od turista prema svim najavama do sada trebale dočekati još veće cijene mesa, mlijeka, jaja, pa i kruha zbog rasta cijena žitarica, uljarica i stočne hrane, koje unatoč padu u srpnju ipak ostaju više nego lani. Još manje se itko osvrće na novi val mjera protiv korone u brojnim zemljama koje se susreću sa sve više slučajeva delta soja, od kojeg doduše s blažim simptomima obolijevaju i cijepljeni pa se ponovno uvode mjere od nošenja maski do ograničavanja kretanja.

Konzultanti McKinseyja pak predviđaju da će na globalnoj razini rad od kuće biti 20 posto veći nego prije pandemije, a službeni zračni promet 20 posto manji. Rast će, predviđa se potrošnja za preuređivanje domova, elektronika i namještaj i općenito kupnja proizvoda, pa čak i odjeće i obuće za razne namjene, dok će se manje trošiti na usluge. Bude li Hrvatska pratila trend zacrtan za američko tržište, na uslugama zasnovano ipak nejako gospodarstvo očekuje jesenski šok nakon ljetnog oduševljenja.