Zbog jednog će Hrvati pohrliti u trgovine: Baš sada je kupnja postala neisplativa

Prema podacima statističkog servisa Statista više od 90 posto potrošača u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Poljskoj svjesni su dana u kojem bi popusti na kupnju trebali biti spektakularni. Nijemci prema istom izvoru ove godine prosječno planiraju potrošiti 317 eura na kupnju, Austrijanci 303 eura, Španjolci 282 eura, Francuzi 265, a Talijani 264. Istraživanja o potrošačkim željama kažu pak kako europski kupci u pravilu traže elektroničke proizvode, dok su prvi idući na ljestvici potražnje odjeća i modni dodaci, koje slijede kućanski uređaji i dekoracije. 

Španjolci će, rekli su u istraživanju Statiste najviše kupovati odjeću i obuću, a Francuzima je glavni razlog da se upuste u kupnju tijekom Crnog petka povoljno nabavljanje božićnih poklona, dok je samo 16 posto njih motivirano željom za kupnjom skupih stvari po sniženoj cijeni. U Njemačkoj se očekuje, prema objavi tamošnjeg Udruženja trgovaca (HDE) da će ove godine prodaja tijekom vikenda između Crnog petka i narednog ponedjeljka doseći 5,9 milijardi eura i biti 20 posto veća u odnosu na lani. 

Crni petak i cijeli njegov mjesec u Hrvatskoj su po potrošnji sve raskošniji, pa je tako lani na Crni petak potrošeno 76,7 milijuna eura, a u tjednu Crnog petka 393 milijuna eura dok je godinu ranije (2022.) Crni petak donio 65,43 milijuna eura prometa, a tjedan prije njega 333 milijuna eura. Izvjesno je da će potrošnja na Crni petak i ove godine rasti. 

FOTO: Marko Todorov / CROPIX

Do 70 posto

Unatoč tome što se spektakularni popusti koji 'dosežu i do 70 posto' odnose na jedan vrtuljak robe koja je ostala neprodana od prošle sezone, dok je nova kolekcija u ponudi po redovnim cijenama i unatoč tome što su pojeftinjenja u studenom već odavno uračunata u prethodna poskupljenja. Osnove psihologije nalažu potražnju za povoljnom kupnjom. Kada se te osnove sabere na jedno mjesto djeluju pomalo i otužno.

Povoljna kupnja daje nam, reći će psiholozi, osjećaj osnaženosti i podići će nam samopoštovanje, kupnja nečega po cijeni nižoj od standardne donijet će kupcu osjećaj zadovoljstva. Pametni trgovci su to odavno naučili pa dok je naša potrošačka misija da što povoljnije prođemo, njihova je prodajna misija da se riješe neprodane robe koju više ne žele držati i da zarade na Crnom petku prodajući nam i ono po što nismo došli. Dok god mi u potrošnju idemo po radost i veselje, a trgovac je fokusiran na posao izvjesno je da će naš uspjeh biti kratkoročan, a trgovčev dugoročan. Pitanje za potrošača je jednostavno zapravo, a glasi, može li dozu hormona sreće dobaviti na drugačiji način? 

FOTO: Direktno.hr (Na fotografiji Dragana Radusinović)

Što ćemo propustiti? 

Dalje će psiholozi reći da je kupnja na Crni petak podložna i onom društvenom kontekstu straha od toga da ćemo nešto propustiti. Svi kupuju, a mi ne stojimo redu, ne visimo na prodajnim portalima, nismo utrošili nekoliko sati na obilaženje trgovina ili cijelu noć na računanje popusta, pa će 'svi oni' uspjeti nabaviti, a mi ćemo propustiti? Što točno? Priliku da imamo. Što točno? Pa ono što drugi nisu propustili priliku da imaju. A što je to? Više nije niti važno jer dok dođemo do tog pitanja već smo provukli karticu i kupili nešto vrlo povoljno. Pa imamo. Samo ne znamo treba li nam. 

Beroševo uhićenje otkrilo tužnu istinu o Hrvatima: Više ih je uznemirila Milanovićeva najava

Korak po korak, kupnja na Crni petak postaje i pitanje uklapanja u društvo, izvor zadovoljstva, uspješnosti i umješnosti. Bilo da je impulsna ili planirana, kupnja postaje aktivnost koja samu sebe opravdava. Sve dok vjerujemo da smo nešto posebno dobili plaćajući cijenu s popustom potrošnja u mjesecu crnog petka će rasti, a trgovci potrošačkim potrebama prilagođavati prodajnu politiku. Crni petak je, naime, postao toliko poznat po popustima da je stvarna povoljna kupnja odavno baš u tom periodu postala zapravo neisplativa.