Zašto smo u godini pandemije i potresa ispali sretniji nego ikada prije?

U prethodne tri godine vrtjeli smo se oko 60. pozicije da bi nas prošlotjedni rezultati zadnjeg upitnika o sreći prema kojima smo u prošloj godini 23. najsretnija nacija među njih 95 jednostavno šokirali. Mi da smo za tri mjesta sretniji od Slovenaca u pandemijskog godini u kojoj su nas pogodili potresi? Nemoguće. 

Prvo je uslijedilo ismijavanje liste UN-a kod Zorana Šprajca u RTL-Direktu, a zatim je Nenad Jarić Dauenhauer na Indexu pozivajući se na analizu znanstvenika Dejana Kovača iscrpno napisao kako podaci o sreći Hrvata nikako ne mogu biti točni, jer u izvještaju iz 2020. godine nedostaju 54 zemlje u kojima se zbog pandemije istraživanje nije moglo provesti, pa lanjska sreća nije usporediva s prijašnjim nesrećama. Uz to, za razliku od do sada, zadnje je istraživanje odrađeno anketiranjem ljudi djelomično preko telefona umjesto uživo. I naš uzorak su tako anketirali, a slovenski uživo.

Obje su rekcije na podatak iz istraživanja zapravo iste i svode se na poruku "Vi ste tu nešto pogriješili, mi sigurno nismo toliko sretniji nego što smo bili".

U UN-ovom se izvješću ne objašnjava zašto mi sebe percipiramo značajno sretnijima nego što smo bili. No ne objašnjavaju ni daleko bizarniji rezultat, onaj prema kojem je naša sreća ponajviše veća nego u ranijim razdobljima u usporedbi s drugima. I Nijemci su sretniji nego prije pandemije, ali naša sreća je više rasla. Najviše među svima. Nijemci su s 15. mjesta u razdoblju od 2017. do 2019. skočili na sedmo mjesto u 2020. godini, a mi smo skočili s prosječnog 61. na 23. mjesto.  Kad bismo od rezultata crtali karikaturu tada bi mogli reći da je nas pandemija najviše usrećila u cijelome svijetu.

Istraživanje UN-a u anketnom upitniku mjeri, objašnjava se, pozitivne i negativne emocije među ispitanicima, a među sretnije nacije svrstaju one u kojih najviše pada učestalost negativnih emocija. Brojke za Hrvatsku pokazale su, u anketi provedenoj u ranu jesen 2020. godine, da je među ispitanicima iz Hrvatske bilo znatno više pozitivnih i znatno manje negativnih emocija unatoč pandemiji i potresu. Opravdano je prigovoriti, kako je to Jarić na Indexu učinio razdoblju prikupljanja podataka, taman je počelo krajem rujna kada smo zahvaljivali na koliko toliko održivoj sezoni i taman je završilo početkom studenog prije nego su brojevi zaraženih i umrlih od Covida eskalirali, a Vlada među zadnjima u EU drugi put zaključala zemlju i prije drugog razornog potresa u prosincu.

Rezultate je lako opovrgnuti ističući mane samog istraživanja ili ga ismijavajući. Možemo čak jednostavno reći da sreća unatoč nastojanju znanstvenika nije mjerljiva i da je rezultat svačijeg osobnog doživljaja pa je naprosto smiješno nekome drugome reći koliko je prosječno sretan kao pripadnik neke nacije na osnovu anketnog upitnika. Mi bismo se, vjerujem, plebiscitarno prije složili da smo nesretniji nego da smo sretniji. Štoviše, na čuđenje lanjskoj sreći upućuje i lista prosječne sreće u razdoblju od 2018. do 2020. gdje smo ipak na niskom 60. mjestu, nesretniji od Slovenaca. To nam nekako zvuči prirodno, zar ne?

No kako smo ispali tako sretni u anketnom upitniku koji se odnosi na lanjsku godinu? Riječ je o našoj vlastitoj percepciji naše sreće, odnosno rezultati su onakvi kakve su odgovore dali hrvatski ispitanici. Ako se, naravno negdje nije potkrala kakva greška. Istraživanje ismijano i brzom analizom demantirano, no propustili smo zapitati se jesu li ispitanici iz Hrvatske, anketirani telefonom za razliku od Slovenaca anketiranih uživo dali anketarima netočne odgovore bilo da su svjesno ili sasvim nesvjesno sebe ocijenili sretnijima nego što jesu? I to je moguće ako uzmemo da smo već na proljeće, odnosno lani u ovo doba očekivanja većinom sveli ispod minimalnih. No to je zabrinjavajuće na novoj razini. Naime, ako prihvatimo da su anketari jednostavno pogriješili to nije tako strašno. Nesretni smo kao i prije i nikom ništa. Problem je ako anketari nisu pogriješili. U tom slučaju pandemija nas je doista usrećila više nego ikada ili su ispitanici u hrvatskom uzorku svjesno ili nesvjesno 'nacvrkutali' lažnu sreću za globalno istraživanje. Kako god bilo, Hrvatska odskače od ostatka društva na ljestvici što može biti naputak da ispitamo kako nam se to odskakanje dogodilo.

U UN-ovom izvješću tablicu s rezultatima prati i dvjestotinjak stranica teksta s detaljnim obrazloženjima teške situacije u kojoj su se ljudi našli zbog pandemije, a potom i zbog dugotrajne ekonomske recesije koju je uzrokovala.  Između ostalog u izvještaju UN-a piše kako već postoje "uzbudljive perspektive longitudinalnih istraživanja putanja anksioznosti, depresije i samoće koja će razlikovati ulogu virusa i ekonomske posljedice političkih odgovora na virus i lokalno fizičko distanciranje i ograničenja boravka kod kuće". To konkretno znači da istraživači imaju namjeru razdvojiti u istraživanjima ono o čemu sa suprotstavljene strane žestoko raspravljaju i doći do zaključka je li našem umu i duhu, odnosno mentalnom zdravlju više naštetila pandemija ili mjere protiv pandemije. Potom istraživači navode kako će mentalno zdravlje i nejednakosti u mentalnom zdravlju morati biti najvažniji u mislima kreatora politike dok odgovaraju na daljnje izazove pandemije, a zatim i na potrebu obnove gospodarstva. Budućnost je, kažu, nepredvidiva, jer se uopće ne može procijeniti kakvi će biti učinci ekonomskih šokova na ljude budući da su ti ekonomski šokovi veći nego su ikad viđeni u moderno doba. Naime, ako su ispitanici iz hrvatskog uzorka neistinito prikazali našu sreću, a nisu namjerno lagali, a malo je vjerojatno da ljudi u takvim istraživanjima lažu, možemo reći da imamo problem. Potpuno smo nesvjesni veličine i dubine problema pred kojim se nalazimo što kad je riječ o zdravlju, što kad je riječ o ekonomiji. Netko bi sada mogao reći da su i Nijemci bili sretniji lani, nego nekoliko godina prije, no onda opet imamo problem jer ispadnemo kao žaba koja je vidjela konja da se potkiva. U svakom slučaju, iskakanje Hrvatske iz ukupne slike sreće svakako je  nešto što bi se trebalo ispitati nekim ozbiljnijim istraživanjem.