BURZORAMA

Zagrebačku burzu mogle bi oživjeti IT tvrtke, a postoji i model za privlačenje stranih ulagača

"Tko ima puno novca on može špekulirati. Tko ima malo novca on ne smije špekulirati. Tko  uopće nema  novca on mora špekulirati" . Trgovanje na Burzi je velikim dijelom i psihologija, pa ovaj citat iz legendarne knjige burzovnog gurua Andrea Kostolanya , odlično dođe kao uvod.

01.02.2019. u 11:45
Ispiši članak

Vrlo lako bi se to moglo prepisati na trenutačnu scenu koja okružuje hrvatsko tržište kapitala. Dok svjetska tržišta doživljavaju zvjezdane trenutke, prvenstveno zahvaljujući grupici tehnoloških američkih kompanija poznatijih i kao RED chips (Facebook, Apple, Netflix, Google, Tesla, Microsoft..)

Kratko objašnjenje: R kao return on equity, ROE ili povrat na kapital veći od 10%;  E kao earnings ili prihodi, koji konstantno rastu te D kao dividenda, kao kompanije koje nagrađuju sa zdravim dividendama ili otkupom vlastitih dionica.

Ali i strahuju od toga kako će američko-kineski trgovački rat završiti i kako će FED reagirati s kamatama. Sve više se i čuje kako u pozadini buja neka nova  financijska kriza, ali kad se sagleda iz nekoliko kuteva više je to želja pesimističnije  okrenutih ulagača (medvjeda) koji nakon višegodišnjeg rasta tržišta očekuju promjenu smjera , ali za sada bikovsko tržište i dalje ne popušta.

No s druge strane postoje još jedne RED chips kompanije- dionice, ali ovaj termin se odnosi na nove i silovite kineske gigante koji dolaze nakon Alibabe koji je napravio ogroman IPO 2014. s 25 milijardi USD. Prošle 2018. smo imali izlazak na burzu Xiomia i Foxxcona,  a u ovoj 2019. su u pripremi još neki kao DIDI Chuxing. No oprez zbog izglednog usporavanja kineske ekonomije i specifičnosti burzi u Hong Kongu i Šangaju, ipak tjera ulagače na promišljanja.

Aktivirati HŽ, HEP, Hrvatske autoceste....

I kod nas ima nekoliko IT kompanija koje imaju potencijal za burzovnu kotaciju, ali nažalost nemaju poticaj, a ni dovoljno kvalitetan razlog da probaju preko domaćeg tržišta doći do svježeg kapitala, primjerice Infobit i Span. No kako je cijela tržišna infrastruktura tanka i nedostatna za dublje tržište (investicijski fondovi), a kompanije ne vide prednost od izlaska na burzu već opterećenje,teško ćemo bez aktivnijeg angažmana države vidjeti neke novosti na Zagrebačkoj burzi (ZSE). Ključni moment na sličnim tržištima kao što je hrvatsko su tzv. "utility" kompanije koje bi mogle odigrati ulogu osigurača za investitore i privući strane institucionalne ulagače. Hrvatske željeznice, HEP, Hrvatske autoceste, Odašiljači i veze, Jadrolinija, Croatia airlines, Jadroplov i slične bi čak i samim manjim  dijelom svojih dionica izlistanih na ZSE (od 10 do 25 posto)  napravile dva dugoročno ključna cilja za Republiku Hrvatsku. Ojačale bi okvir korporativnog upravljanja s izvještavanjem prema ulagačima i neovisnim članovima nadzornih odbora te produbile likvidnost tržišta koje bi onda privuklo veći broj ulagača.

Također bi se i privatizacija državne imovine trebala  odvijati preko burze kao u Poljskoj, pa  putem pakiranja državne imovine u SWF (sovereign wealth fondove) koji bi onda privlačili najkvalificiranije svjetske investitore. Odličan primjer je Finska koja ima  fond Solidum putem kojega upravlja državnom imovinom, pa čak i aktivno ulaže u neke finske i svjetske  kompanije poput Nokije. Mi imamo zatvoreni fond Kapitalni, dio HZMO-a,  koji dijelom sudjeluje kroz transakcije na burzi, ali njegovo eventulno listanje na ZSE bi, siguran sam, dovelo i velike ulagače  na Zagrebačku burzu.

Ono što je naša komparativna prednost, kao turizam i infrastruktura, nažalost premalo koristimo kao mamac da dovedemo kapital na ZSE. Strukturirani proizvodi s Indeksima naših kompanija iz tih sektora bi sigurno bili interesantni nekim velikim mirovinskim fondovima .

Neke zanimljive stvari su se počele događati u Varteksu gdje je jedan od rijetkih većih ulagača na ZSE i aktivist investitor Nenad Bakić kroz dokapitalizaciju postao vodeći dioničar i privremeni  CEO te pokušava promijeniti mentalitet tromog upravljanja kompanijom, napraviti preokret  u poslovanju i vratiti svoje inicijalno ulaganje. S odličnim primjerima velikih tekstilnih divova koji se koriste  "just in time" tehnikom kao Inditex i H&M, moguće je da ćemo za koju godinu vidjeti jedan novi Varteks.

Adris i Croatia u ulozi lovca i lovine

Proteklih dana su se dogodile i kadrovske promjene u Adrisu i povezanim kompanijama, pa je i najveći osiguratelj Croatia osiguranje  istodobno dobio novu upravu. Sam Adris je uvijek pod reflektorima iskusnijih ulagača jer kao što je poznato slovački fond J&T ima opcijski ugovor na kupnju velikog paketa Adrisovih dionica i iz prikrajka čeka rasplet vlasničkog preslagivanja, a sam Adris moguće gleda iza ugla na Hrvatsku poštansku banku s kojom bi onda dobio financijsko-osiguravateljski konglomerat  kao što su i neki strani konkurenti na domaćem tržištu (Alianz i Erste).

Ono što je porazno za ZSE je da se čak ni s kvalitetnim kompanijama kao što su Adris i Croatia osiguranje ne postižu neki veći burzovni prometi,  a Maistra i HUP Zagreb su skoro u 100-postotnom  vlasništvu Adrisa. Takve četiri blue chip dionice kad bi se  njima trgovalo u većim iznosima, bile bi izvrstan potencijal i za štediše kao dugoročno, a ne špekulativno ulaganje.Ne zaboravimo da u domaćim bankama imamo više od 220 milijardi kuna štednje.

Končar je takodjer dobio novog člana uprave koji označava kraj ere dugogodišnje uprave,a  sama dionica  je imala dobru izvedbu zadnjih 20 dana iako na relativno malim volumenima, nakon petogodišnjeg minimuma na 520 kuna  i ovog tjedna je dosegnula granicu od skoro 600 kuna.

Još jedan bitan moment za tržište kapitala, a koji je prošao malo ispod radara javnosti, je konačna odluka Ministarstva državne imovine da razriješi problem neotplaćenih dionica koji se vuče još od vremena Fonda za  privatizaciju  i pretvorbe. Određene su formule po kojima postojeći vlasnici neotplaćenih dionica imaju rokove i iznose koje trebaju uplatiti kako bi konačno postali vlasnici dionica s kojima mogu raspolagati. Stoga provjerite da niste vlasnici ili nasljednici takvih dionica i aktivno se uključite u tržište kapitala.

Kraš i Agrokor na meti

Kraš je proteklih dana proveo dokapitalizaciju, a kompanija Pivac je povećala svoj udjel na više od 30 posto, ali i dalje dominatan dioničar ostaje Kraš-Esop. S obzirom da se Kraš relativno neokrznut izvukao iz priče o Agrokoru, čudno je da mirovinski fondovi nemaju neki veći interes da sudjeluju u vlasništvu iako kompanija stabilno posluje, pa čak i isplaćuje dividendu. Oko Kraša su uvijek bile aktivne glasine o preuzimanju pa su bili  u igri i neki veliki fondovi prisutni u regiji u prehrambenoj industriji, a zadnjih dana se dogodilo jedno veliko preuzimanje. Srpska kompanija Knjaz Miloš je ušla u okrilje Coca-Cole, nakon što je Coca- Cola pokazivala zanimanje i za našu Jamnicu u prošlosti. Da li se sprema novo preslagivanje u tom sektoru nakon što je u zadnjih nekoliko godina češka Kofola kupila Radensku i Studenac i agresivnije krenula s brendom Pepsi brendom, tek ćemo vidjeti.

Domaća brokerska tvrtka Interkapital od 1. veljače postaje market maker, održavat će likvidnost za slovenske kompanije Triglav i Krku na Ljubljanskoj burzi, što je prvi veći iskorak u tom smjeru s obzirom da i domaći mirovinski fondovi dosta ulažu u Ljubljani, a i Zagrebačka burza je vlasnik Ljubljanske.

Zaključimo ovotjedni pregled zbivanja na tržištima s još jednim citatom slavnog Kostolanya, kako je špekulacija vrsta filozofije, stalno vaganje pro i contra  te eventualno stvaranje točnih zaključaka. Preporučujem pročitati njegove dvije knjige "Izazov burze " i "Psihologija burze", koje pružaju novi pogled na burzovno trgovanje.

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.