Zagrebačka burza je oživjela; očekujemo podjelu obveznih mirovinskih fondova s četiri na šest

Naime, dosadašnji vlasnici su  prodali udjel u kompaniji institucionalnim investitorima (mirovinskim i investicijskim fondovima), a oni planiraju uskoro izlistati dio dionica na Zagrebačkoj burzi (ZSE). S obzirom da se kompanija bavi  poslovnim uslugama i call centrima, a ima prihode od oko 230 milijuna kuna, bit će zanimljivo vidjeti kako će biti procijenjena vrijednost i na koji način će biti provedeno listanje na ZSE. Prikupljeno je 93 milijuna kuna koje Meritus planira potrošiti na dodatno širenje poslovanja.

Nije ni to kraj novosti s domaćeg tržišta kapitala, koje nakon dugog niza godina rezigniranog trgovanja, pada prometa i nemogućnosti pronalaska poslovnog  modela koji bi ZSE vratio na staru slavu , dobili smo pojedinačno najvećeg vlasnika Zagrebačke burze, kompaniju EUNEX-C u vlasništvu malezijskog ulagača, a povezanu s nekadašnjom perjanicom brokerske industrije Fima vrijednosnicama iz Varaždina i  utemeljiteljem Varaždinske burze Milanom Horvatom.

Proteklih mjeseci EUNEX-C je uspio kupiti udjel  od 19,98 posto i zaustavio se na zakonskom pragu, kad mora pitati regulatora Hanfu odobrenje za dodatne korake. S obzirom da čekamo rasplet situacije, u nedavnom intervjuu jednim dnevnim novinama Horvat je najavio stjecanje još većeg  udjela kako bi mogao operativno preuzeti i upravljanje sa ZSE te puno novih proizvoda i uvrštenja koja bi pridonijela rastu prometa i povjerenju ulagača.

Moramo napomenuti da imamo još tri veća dioničara Zagrebačke burze, PBZ -CO mirovinski fond s 9,99%, EBRD s pet posto, te investicijski fond iz SAD-a Baktun sa 7,8 posto. Nejasno je kako ostali dioničari gledaju na pokušaj preuzimanja ,ali teško je za povjerovati da ne žele novo vodstvo koje bi pokrenulo ZSE nakon godina letargije. Uz to ZSE je i vlasnik Ljubljanske burze (LJSE) i očigledno će pokušati kroz platformu regionalnog tržišta privući strane  institucionalne investitore i ponuditi domaćim mirovinskim fondovima šansu da nađu ulagačke prilike .

S obzirom na upravo provedenu mini mirovinsku reformu, postoje naznake da će doći do podjele mirovinskih fondova, pa bi od trenutna četiri dobili šest ili više fondova. Naime kako je doneseno pravilo da fondovi koji imaju tržišni udjel veći od 20 posto moraju dio prihoda dijeliti  s ostalima, pretpostavlja se da će društva za upravljanje fondovima  napraviti podjelu na više konkurentskih društava što će u konačnici biti pozitivno za njihove članove, a moglo bi dodatno pokrenuti trgovinu na ZSE. Naime,  četiri obvezna mirovinska fonda trenutačno raspolažu s više od 100 milijardi kuna imovine, s godišnjim priljevom većim od šest milijardi godišnje, pa je za očekivati da će se dio namijenjen ulaganju u dionice još povećavati.

Proteklih dana se dogodio se i jedan očekivani potez - pojedinačno najveći dioničar Luke Ploče, ENNA (bivši PPD) odlučio se na prelazak praga od 25 posto i objavljivanje javne ponude, što su opravdali s trenutačno niskom cijenom dionice na Burzi s obzirom da je cijena na 10 godišnjem minimimu, i na P/B  0,46 na trenutnoj cijeni od 450 kuna dok se do prošlog tjedna cijena kretala još niže, oko 350 kuna.

U samoj Luci Ploče su najavljene i kadrovske promjene te imenovanje nove uprave, uz otvaranje novog terminala koji je indirektno povezan preko ENNA koja je suinvestitor, s kompanijom Vitol, jednim od najvećih commodity trgovaca na svijetu. S druge strane, Luka Rijeka je prošle godine prošla vlasničku transformaciju kad je poljska grupacija OT Logistics preuzela većinski udjel i upravljanje, a pojavile su se i neke poteškoće oko načina kako upravljaju i strateški vide Luku Rijeka. Takodjer pred završetkom je kontejnerski terminal Zagrebačka obala, a postoji mogućnost da se i sama Luka Rijeka javi za koncesionara i za taj terminal.

U zadnjih godinu dana su, nažalost. ekspandirali  i problemi koji muče hrvatsku brodogradnju  duže vrijeme i doveli pred propast Uljanik grupu, ali jedno drugo brodogradilište je doživjelo vlasničku transformaciju nakon što je prije nekoliko godina i samo spašeno udruženim snagama Tankerske plovidbe i Uljanika. Naime, remontno brodogradilište Viktor Lenac je dobilo novog vlasnika, Palumbo grupaciju iz Italije. Kako je Uljanik pritisnut problemima pristao prodati svoj udjel , neočekivano se i Tankerska plovdba odlučila na isti korak i Palumbo je stekao više od 80 posto udjela. Od preuzimanja ovog ljeta dionica se sa cijene od 9,26 kuna kolika je bila ponuda, srozala na  samo 4,7 kuna da bi prošlog tjedna trgovanje bilo probuđeno s viješću da na remont dolazi zapovjedni brod flote američke mornarice, koji inače rade popravke u Lencu,ali se vijest pokazala samo djelomično  istinitom,  a začinjena s presudom iz Italije gdje su vlasnici Palumba nepravomoćno presuđeni radi nekih nepravilnosti u poslovanju. No ipak je za očekivati da će idućih mjeseci Lenac s prihodima iznad 550 milijuna kuna i dobit od 37 milijuna kuna  biti zanimljivo pratiti.

Također se nekoliko kompanija, inače blue chipova odlučilo premjestiti u najvišu kotaciju ZSE, pa su tako od sada AD Plastik, Podravka, Atlantic i Arenaturist  i formalno uvršteni u Vodeće tržište, no sa zanemarivim utjecajem na promet i promjenu cijene.

S druge strane dionica Valamara, koja je već duži niz godina najatraktivnija dionica na ZSE, u zadnje vrijeme doživljava pritisak na prodaju jer jedan od većih institucionalnih investitora odlučio smanjiti poziciju, pa smo bili svjedoci povećanih prometa i fluktuacije cijene u rasponu od 31 do 38 kuna. Također je kompanija proširila poslovanje i na zimski turizam  kupnjom hotela u austrijskim Alpama  s tendencijom povećanja zimskih kapaciteta, a znajući da su nedavno najveći dioničari napravili partnersku podjelu udjela u kompaniji, možda nas u skorijoj budućnosti očekuje i ovdje vlasnička promjena.

Na kraju ću još spomenuti jako bitan trenutak za Ljubljansku burzu (u vlasništvu Zagrebačke burze), IPO  Nove Ljubljanske banke. Naime, slovenska Vlada je odlučila privatizaciju najveće slovenske banke provesti putem burze pa smo dobili jednu zanimljivu dionicu s velikim free floatom, koja će sigurno privući pažnju i hrvatskih investitora, pogotovo nakon nedavnog preuzimanja kompanije Gorenje od strane  kineskih investitora, a hrvatski ulagači su imali veliki kapitalni dobitak na tom ulaganju. Inače, dionica NLBR od uvrštenja je skočila s 53 eura na današnjih 64 eura.

Mišljenja sam da je to odličan puta kojim bi i hrvatska Vlada trebala krenuti  jer bi oživjeli tržište kapitala i proveli  najtransparentniju moguću privatizaciju, a s obzirom da postoje neke naznake da bi u skorijoj budućnosti mogli  vidjeti i HEP to bi dalo dodatni impuls da se ZSE pozicionira kao središnji financijski hub za ovaj dio Europe. 

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.