Vučićeva 'sjevernokorejska' pobjeda na izborima Hrvatskoj šalje važnu poruku

Sadašnja pravila u praksi omogućavaju preglasavanje i političko obespravljivanje malobrojnijih Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Neslužbeno se govori o mogućoj promjeni Ustava BiH, no sve je još uvijek neizvjesno.

Stvara se dojam kako je i bošnjačka strana, nakon dugo vremena, spremna na određene ustupke, no potrebno je biti oprezan jer smo se u susjednoj državi već nagledali mnogih i mnogih prevara i lažnih obećanja, koja su redovito korespondirala s protuhrvatskim politikama i strategijama.

Sjevernokorejski rezultati izbora u Srbiji

Izbori su prošle nedjelje održani i u drugoj susjednoj državi koja čini hrvatsko balkansko okruženje. Dakako, riječ je o Srbiji, gdje je SNS Aleksandra Vučića osvojio 62 posto glasova. Uz Vučićev SNS, u Skupštinu su ušli Dačićevi socijalisti, Srpski patriotski savez bivšega vaterpolista Aleksandra Šapića, te nekoliko zastupnika manjinaca.

Rezultat izbora u Srbiji pomalo asocira na Kim Jong-una i Sjevernu Koreju, no zapravo nije pretjerano iznenađujuć. SNS ima 740.000 članova, što tu partiju čini najbrojnijom u Europi, i to ne proporcionalno, nego u apsolutnim brojkama. 

K tome, dobar dio opozicije u Srbiji bojkotirao je izbore, a oni koji su sudjelovali na izborima nisu prešli izborni prag. Među onima koji nisu prešli prag su i Šešeljevi radikali. Odluka opozicije o bojkotu izbora posve je promašena jer i ovako slaba i nesposobna time si dodatno oduzima politički utjecaj i medijsku zastupljenost. Nakon izbora, SNS i socijalisti imaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, što Vučiću u sljedećem razdoblju omogućuje potpunu političku dominaciju. 

Politička situacija u Srbiji

Premda hrvatski tzv. mainstream mediji vole hrvatsko općinstvo šopati vijestima iz tzv. “regiona”, politička situacija u Srbiji većini je ljudi slabo poznata. Vučić je u Srbiji praktički dekapitirao političku opoziciju, a gotovo svi mediji su pod njegovom kontrolom. Važna poluga Vučićeve vlasti su i potkupljeni tzv. javni intelektualci, koji zajedno s novinarima svakodnevno  u udarnim televizijskim terminima brane njegovu politiku. 

Zanimljivo, isti ti medijski udarnici redovito demoniziraju okolne narode, a pritom su Hrvati redovito na piku, bilo da ih se s jedne strane proglašava ustašama i fašistima ili, s druge strane, “pokatoličenim Srbima”. Takav huškački narativ jednim je dijelom izraz neumrle velikosrpske ideologije, a dijelom je spin sredstvo za skretanje pozornosti s bitnih političkih, gospodarskih i društvenih problema. 

Pitanje Kosova

Srećom po Hrvatsku, Srbija se ne može u potpunosti koncentrirati na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu (tamo, međutim, imaju svog eksponenta Milorada Dodika) jer im nad glavom kao Damoklov mač visi pitanje Kosova.

Nakon što je osnažio svoj legitimitet (Vučić je, dakako, formalno predsjednik države, ali stvarno kontrolira i srpsku vladu), Vučić će se sada naći pred sve snažnijim pritiskom oko postizanja političkog sporazuma oko Kosova. Nedavno je u Washingtonu trebala započeti prva runda pregovora Srbije i Kosova.

Međutim, nakon što je specijalizirano tužiteljstvo podiglo optužnicu protiv Hashima Thacija, Kadrija Veseljija i dr. za niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pregovori su otkazani. Što stoji iza “miniranja” pregovora teško je zaključiti, no jasno je da Donald Trump prije jesenjih izbora želi ostvariti vidljiviji vanjskopolitički uspjeh, a tu je razrješavanje odnosa Srbije i Kosova dobra prilika. 

Prema nekim spekulacijama, Trumpov je cilj postići dogovor Srbije i Kosova, ako treba i pod cijenu “korekcije granica”, te nakon toga rasformirati vojnu bazu Bondsteel na Kosovu i američke vojnike vratiti kući.

Takav scenarij zasigurno ne odgovara Kosovu, gdje također imamo nestabilnu političku situaciju. Nakon što je izglasovano nepovjerenje bivšem premijeru Albinu Kurtiju, a novi premijer postao Avduhllah Hoti, između Hotija i Thacija ne postoji suglasnost oko bitnih političkih pitanja, pri čemu je upravo potonji jedan od glavnih zagovornika “korekcije granica”.

I stanovništvo na Kosovu je sve nezadovoljnije, što je rezultiralo prosvjedima usred pandemije Covid-19.

Nestabilna situacija na području Balkana

Nestabilnu političku situaciju imamo i u Crnoj Gori gdje prosrpski elementi već mjesecima, nakon donošenja zakona o slobodi vjeroispovijesti (koji Srbi smatraju uperenim protiv Srpske pravoslavne crkve), prosvjedu na ulicama i vrše pritisak na vladu Mila Đukanovića.

Tome treba dodati da geopolitička i sigurnosna slika nije idealna ni u Makedoniji, te da u pozadini konstantno latentno tinja albansko pitanje, a ta se država nalazi stisnuta u žrvnju ne samo albanskih, nego i srpskih, grčkih i bugarskih geostrateških interesa. 

Situacija u balkanskome geopolitičkom okruženju iznimno je komplicirana, a dodatno je čine složenom geopolitička, geostrateška i geoekonomska nadmetanja velikih sila, prvenstveno SAD- a i Rusije, odnosno SAD-a i Kine, koja se lome i preko balkanskih paralela i meridijana.

U situaciji pandemije korona virusa i dolazeće velike ekonomske krize, uzevši u obzir navedena geopolitička trvenja, vođenje ozbiljne državničke politike u sljedećim godinama nameće se kao imperativ državnog opstanka i prosperiteta. Zato je pravilan odabir 5. srpnja od ključne važnosti za hrvatsku budućnost.