Visoka inflacija najviše pogađa milijun ljudi u riziku od siromaštva. Hoće li Zoran Milanović reći: Tko vam je kriv što nemate?

S inflacijom se različiti ekonomski poretci i vlasti posljednjih stotinu godina nose na različite načine postižući različite rezultate, međutim u toj povijesti nije poznato da je problem inflacije riješen šutnjom o njoj. Neće nestati, tako trenutačno izgleda i aktualni globalni rast cijena. U SAD-u inflacija je dosegla 6,8 posto, najvišu stopu u posljednjih 39 godina, u Velikoj Britaniji analitičari očekuju da će iduće godine inflacija prijeći pet posto, u Njemačkoj je godišnja stopa inflacije u studenom iznosila 5,2 posto, a prema Europskom statističkom uredu u 19 članica EU godišnja inflacija premašuje pet posto i najveća je to stopa u eurozoni od kad je euro uveden. U Hrvatskoj je zabilježena visoka godišnja stopa inflacije od 3,8 posto u listopadu, a ministar financija Zdravko Marić istaknuo je nedavno da je upravo inflacija najveća prijetnja uvođenju eura planiranom za 1. siječnja 2023. godine.

Omikron, nova varijanta korona virusa, u SAD-u je potpirila raspravu oko mogućeg usporavanja gospodarskog rasta zbog ponovnog buđenja straha od virusa što bi u uvjetima rasta cijena bilo pogubno za ekonomiju, no analitičari su još uvijek optimistični i očekuju daljnji rast inflacije uz ipak nešto niži rast gospodarstva od očekivanog. U Europskoj uniji s čijeg se monetarnog čela uvijek naglašava kako je prihvatljiva stopa inflacije dva posto više nitko ne očekuje da bi ona mogla vratiti na tu razinu do kraja iduće godine.

Stiješnjene između potrebe za gospodarskim oporavkom nakon udaraca podnesenih tijekom ranijih faza pandemije i potrebe da se cijene zadrže na koliko toliko prihvatljivoj razini gospodarske velesile kalkuliraju treba li ili ne treba podizati kamatne stope, jer njihovo bi povećanje automatski značilo i poskupljenje duga. Ovako izgleda razmatranje inflacije koja se desetljećima nije ovoliko razmatrala na razini ekonomskih brojeva i šire slike u nazovimo je ptičjoj perspektivi.

Iz žablje perspektive, one u kojoj na inflaciju gledamo vireći iz vlastitog novčanika razmatranje je nešto drugačije. U žabljoj se perspektivi ne mučimo nastojanjima da razumijemo kakav se to točno kaos dogodio u međunarodnim lancima nabave, što je dovelo do nestašica raznih proizvoda niti kako točno mehanizam inflacije u kojem novac kojeg imamo jednako kao lani vrijedi manje nego lani pomaže gospodarskom oporavku ako nas istovremeno osiromašuje. U žabljoj perspektivi ljudi se u pravilu zaustavljaju na ovoj posljednjoj riječi. Inflacija nas osiromašuje.

U Hrvatskoj je između petine i četvrtine stanovništva, a riječ je oko milijun ljudi, u stalnom riziku od siromaštva.

U ptičjoj perspektivi ministar financija Zdravko Marić razmatrat će prihod proračuna u uvjetima inflacije i smiješit će se nominalnoj stavci prihoda od PDV-a, no siromašna će hrvatska obitelj istovremeno u svojoj žabljoj perspektivi u kojoj ionako najveći dio raspoloživog novca troši na hranu početi razmatrati štednju na toj hrani. Dok imućniji razmatraju kako sačuvati vrijednost viška novca, a rijetki se pripadnici srednjeg sloja muče oko popisa 'za odricanje', ako i sami ne mogu podići svoje cijene, siromašni građani će štedjeti na hrani kad uštede na svemu ostalome. Da ne bi bili gladni i da bi ipak svojim obiteljima mogli još ponešto priuštiti siromašni će jesti će manje kvalitetnu hranu koja dugoročno ima značaja negativan utjecaj na zdravlje o čemu zasigurno dugo i detaljno može govoriti hrvatska prva dama doktorica epidemiologije Sanja Musić Milanović, supruga predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Siromašne hrvatske obitelji, a takvih je u jednoj od najsiromašnijih članica Europske unije mnogo, vrlo teško podnijeti inflaciju koja će ih već na ovim razinama dodatno gurnuti prema dnu čineći ih još malo manje jednakima i davajući djeci iz tih obitelji još manje šanse za ekonomski iskorak u narednoj generaciji.

U Hrvatskoj se o inflaciji ne govori puno, dapače, na snazi je poruka s početka teksta, bolje je šutjeti kako se ne bi stvarala dodatna inflatorna očekivanja. A cijene uz svu tu tišinu naravno rastu. U narednoj godini možemo očekivati da će osiromašenje siromašnih uzrokovano inflacijom biti važna tema. Zoran Milanović bi im sudeći po dosadašnjem ponašanju s Pantovčaka mogao poručiti: "Tko vam je kriv što nemate".

A što će učiniti Vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića u susretu s činjenicom da upravlja siromašnom zemljom, onakvom u kakvoj inflacija više pogađa ljude nego u bogatim zemljama u kojima se puno više bave barem razgovorom o tome kako toj inflaciji pristupiti. Nažalost, s negativnim posljedicama inflacije u idućoj godini bi nam se moglo dogoditi isto što i s pandemijom korona virusa u ovoj godini, a to je da budemo među najgorima s najtežim posljedicama i najlošijim pokazateljima.