'VELIKI RESET' Kakav nas svijet očekuje nakon prestanka pandemije?

"Nepoznata nepoznanica" korona virus preko noći je iz temelja izmijenio mnoge aspekte ljudskoga života. Korona kriza je pogodila zdravstvene sustave svih država, tzv. lockdown doveo je rekordnih padova BDP-a, došlo je do preispitivanja strukture međunarodne ekonomije, posebno dugačkih opskrbnih lanaca, a i ovako užareni odnosi velikih sila još su se dodatno zakomplicirali.

'Veliki reset'?

Novi način života, koji podrazumijeva nošenje maski, održavanje fizičke distance, ali i brojna ograničenja ljudskih prava i sloboda sve se više želi prikazati kao "novo normalno", iako se nadamo kako se sadašnje stanje nikada ne će prihvatiti kao takvo jer je ono daleko od normalnosti. Osim termina "novo normalno"! u uporabi je i termin "veliki reset", kojega su, na globalnoj razini, prošloga mjeseca najavili na Svjetskome ekonomskom forumu u Davosu. Veliki reset trebao bi prema zamislima određenih "gremija" podrazumijevati radikalnu promjenu svijeta i općenito društva u kakvome smo živjeli prije korona virusa. 

Što, dakle, možemo očekivati u (post)pandemijskome razdoblju?

Nema baš nikakve dvojbe da će 2020. godina predstavljati točku prijeloma u sutrašnjim periodizacijama povijesti. Za "dugo devetnaesto stoljeće" govorilo se da je trajalo od 1789. godine (godina Francuske revolucije) do početka 1914. (početak Prvoga svjetskog rata). Moguće je kako će završna točka "dugoga 20. stoljeća" biti upravo 2020. godina kao godina kad je došlo do promjene globalnog "mind seta" i vrijednosti.

Koje nas promjene očekuju?

Promjene koje bi mogle uslijediti ne dolaze ni od kuda niti su direktno vezane uz izbijanje pandemije. Pandemija bi ih samo mogla ubrzati.

Za početak, nakon (post)pandemijskoga razdoblja zdravlje ljudi dobit će još mnogo više na važnosti. Pritom će važan element uz tjelesno zdravlje predstavljati i psihičko zdravlje, tehnike suočavanja sa stresom, kao i razvijanje rezilijentnosti (otpornosti) i svijesti o vulnerabilnosti (ranjivosti).

O preispitivanju međunarodnih lanaca opskrbe i promjenama strukture međunarodne ekonomije već smo pisali na ovome portalu. Ono što treba dodatno naglasiti je kako će implementacija zelenih politika u budućnosti snažno utjecati na ekonomske procese. Implementacija ovih politika uvjetovat će oblikovanje kultura korporativne odgovornosti i dovesti do restrukturiranja mnogih gospodarskih grana. 

O mogućim posljedicama razvoja i napretka umjetne inteligencije napisani su brojni stručni i publicistički osvrti. Razvoj umjetne inteligencije mogao bi imati brojne pozitivne efekte u svim aspektima ljudskoga života, društva i ekonomije. No donosi i brojne opasnosti. Engleski fizičar Stephen Hawking smatrao je da bi umjetna inteligencija mogla marginalizirati i uništiti svoje ljudske kreatore ako inženjerima ne uspije ugraditi etiku u to područje.

Opasnosti

Posebne opasnosti umjetna inteligencija donosi na planu moguće kontrole ljudi putem high tech uređaja. Te opasnosti posebno se aktualiziraju u kontekstu aktualne pandemije. Već ranije u Kini je uveden tzv. sustav društvenog kredita, kao oblik mjerenja "moralno-političke podobnosti", gdje se ljudi nadziru putem sustav umjetne inteligencije. I u Europi se sve više uvode tzv. pametni gradovi u kojima postoje velike mogućnosti digitalnog nadzora. Živimo u digitalnome svijetu koji donosi brojne fenomenalne mogućnosti, ali imamo i drugu stranu medalje u vidu mogućih zlouporaba. 

K tome, kao što u svojim knjigama predviđa Yuval Harari, tehnološke promjene mogle bi dovesti do nestanka brojnih zanimanja što bi moglo stvoriti čitavu klasu nezapošljivih ljudi. O ovim promjenama već danas treba razmišljati. Pametna politika trebala bi prepoznati ovaj problem pa vrijedi razmisliti da se već u višim razredima osnovne škole uvede jedan predmet koji bi kombinirao znanja iz područja financija (osnove financijske pismenosti koja je u Hrvatskoj na niskim granama) i poduzetništva (stimuliranje poduzetničkog mentaliteta), ali koji bi se bavio i anticipiranjem promjena koje nam sutra može donijeti novi digitalni svijet sa svim svojim tehnološkim novinama.

Kineski model kao uzor?

Nakon što je izbila pandemija, čak i pojedini analitičari u Europi hvalili su kineski model i njegovu djelotvornost u suzbijanju korona virusa. No već smo rekli kakav je to model i kakve su njegove totalitarne karakteristike. Nije izgledno da zagovaratelji kineskog modela to ne znaju. Izglednije da postoje "gremiji" koji bi i u Europi voljeli implementirati kineske metode nadzora i napraviti svojevrsni amalgam kapitalizma i socijalizma, gdje bi na ekonomskome planu imali određeni oblika (državnog) kapitalizma, ali bez demokracije. Naime, još 2013. na jednom skupu Instituta za novu ekonomsku misao u Hong Kongu, na kojemu se okupila zapadna svita, od ekonomista i povjesničara do sociologa i politologa, moglo se čuti i mišljenje kako je demokracija, kao diktatura "neobrazovane i nemoralne većine", na izdisaju i da je budućnost u dorađenom kineskom modelu političko-ekonomskog sustava.

Upravo ovdje leže najveće opasnosti (post)pandemijskog svijeta, posebno ako imamo na umu da već danas svjedočimo pokušajima ubijanja slobode govora, ne samo u obliku samocenzure, nego i otvorene cenzure koja ide tako daleko da se cenzuriraju i twitovi američkog predsjednika. Danas, ako ne postojiš u "digitaliji", to je kao da te i nema. Drugim riječima, ako te cenzuriraju na društvenim mrežama, to je kao da ti ranije uzmu mikrofon.

Kako bilo, živimo u zanimljivim vremenima, a što nam sve još donosi "novonormalnost" preostaje nam vidjeti.