LIBERALNA KAPITALISTICA

Za uspješnu digitalizaciju javne uprave službenicima veće plaće

Bilo je to davno. U privatnoj tvrtki. Radila sam danju, noću i u međuvremenu. Nakon nekog vremena tražila sam povišicu plaće.  Nije bio problem što je nisam dobila, ostala sam "zblesirana" nečim sasvim drugim. Razgovorom s mojim tadašnjim šefom u sasvim privatnoj kompaniji. Rekao mi je da sam zaslužila povišicu. Ali da mi je ne može dati.

22.10.2019. u 07:30
Ispiši članak

Taman kad sam ja zaključila da malo privatno poduzeće još uvijek nema dovoljno novca za takav luksuz šef se zapleo u odgovoru na moje pitanje "Zašto?". Rekao mi je da nema novca za davanje povišice svima. Mlada i naivna kakva sam bila taman sam zaključila kako smo mi svi divan kolektiv, međutim vrag mi nije dao mira i pitala sam jesmo li svi zaslužili povišice. Šef je nasmijavši se rekao "Naravno da ih nisu svi zaslužili".

Shvatila sam koliko je sati. Povišicu plaće mogu dobiti svi ili nitko. Bez obzira na zasluge. Ali nema novca za sve. Pa je neće dobiti nitko. Tako vam je to u privatnom sektoru. Često. Nema za sve, pa ne dobije nitko. 

U državnom je danas drugačije. Andrej Plenković je obećao rast plaća svima. Državnim službenicima i javnim službama. Zato što su učitelji i nastavnici tražili za sebe. Plenković ni danas nema, a kriv si je sam koliko su mu krivi i prethodnici, sustav unutar kojeg bi mogao nagraditi radnike, a kazniti neradnike u javnom sustavu obrazovanja. Zaposleni u sustavu su potplaćeni, a tržišni uvjeti u kojima diplomirane profesore matematike ne možete ni vilama utjerati u učionicu zapravo diktiraju davanje veće plaće. 

Iz partikularnog zahtjeva izraslo je kolektivno nagrađivanje kako bi se marketinški ustvrdilo da je Vlada nešto dala i kako je štrajk prosvjetara sada besmislen. O tom potom. 

Nešto drugo je zanimljivo. Rasti će plaće i državnim službenicima. I onima u Ministarstvu uprave. Prema posljednjem izvještaju eGovernment Benchmark 2019 hrvatski je uspjeh u digitalizaciji javne uprave naprosto senzacionalan. Posljednji smo u EU. Zadnji. A ispred nas Rumunjska, Bugarska i Cipar. Europska komisija je procijenila da Hrvatska ima 64 posto digitaliziranih usluga, a prosjek EU je 88 posto.

Prosječno članice EU u kategoriji digitalne dostupnosti koraka za pokretanje tvrtke imaju 73 boda. Hrvatska ih ima 14. Najgora je. Od kategorije do kategorije broj bodova je minimalan. Sad će netko reći da za tako otužno stanje nikako ne mogu biti krivi službenici u ministarstvu.

Naravno da ne mogu. I nisu. Ali netko jest odgovoran za tako veliki "uspjeh" u jednoj od najvažnijih stvari današnjice. Digitalizaciji. Ali nitko neće biti odgovoran za loš rezultat. Povišice će dobiti svi. A upravljači sustavom sebe će nagraditi na više načina i napuniti usta s puno predivno zvučećih rečenica o naravno nastojanjima da se što uspješnije provede – digitalizacija.

Možda će izdašno financirati i kakvu prigodnu konferenciju o digitalizaciji i uložiti nekoliko radnih dana u pisanje prosvjednog pisama ovim groznim ljudima koji su Hrvatsku smjestili na posljednje mjesto među članicama Unije. Ali ne, neće ništa konkretno poduzeti da budu u digitalizaciji uspješniji. Samo će dati povišice svima.

Međutim, kako maloprodaja lažnim spašavanjem Agrokora nije spašena rast plaća u javnom sektoru i onima koji ga nisu zaslužili uz izostanak smanjivanja PDV-a za jedan postotni poen dovest će od predsjedničkih do parlamentarnih izbora do rasta cijena u maloprodaji. A onda će svi još jedanput tražiti povišice.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.