(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Useljavanjem ljudi iz potpuno drugačijega miljea Europa kopa vlastiti grob

Zanimljiva je promjena narativa o migracijama kojoj svjedočimo posljednjih osam godina. Još 2015. godine bilo je bjelodano da se kod doseljenika uglavnom ne radi o izbjeglicama, nego o  migrantima. Ipak, agendaški tzv. mainstream mediji zborili su samo o ženama i djeci iz ratom zahvaćenih područja. Naglašavao se isključivo humanitarni aspekt migracija. Pojedinci su i tada upozoravali da su migracije prije svega sigurnosno pitanje, no nije bilo sluha za takva upozorenja. Štoviše, lako se moglo zaraditi etiketu ksenofoba i zatucanog šovinista koji ne mari za ljude u potrebi. 

22.10.2023. u 21:01
Ispiši članak

Od dobrodošlice do terorističkih napada

Nije trebalo proći dugo vremena da bi se uvidjela promašenost tzv. politike dobrodošlice. Znala je Angela Merkel i ranije kuda vodi takva politika (samo koju godinu ranije obznanila je "smrt multikulturalizma"), no očito se radilo o provedbi globalističke agende. 

Ako je netko 2015. još vjerovao u moguću integraciju migranata, primjeri Francuske i Švedske idućih godina trebali su mu otvoriti oči. Francuska je prešarana s nekoliko stotina no-go zona, tj. šerijatskih gheta. Svaki masovniji prosvjed migranata, kao onaj ove godine, pokazuje da ti ljudi nisu integrirani i da Francusku ne prihvaćaju kao svoju zemlju. Švedska je pak radikalni primjer "multikulti" politike i toga kako u kratkom roku uništiti sigurnost jedne zemlje. Kriminal i nasilje u tolikom su porastu da je predsjednik zemlje zatražio intervenciju vojske. 

Od najsigurnije zemlje u Europi do legla kriminala: Ostvario se govor iz 1968. o migrantima

Posljednjih mjeseci Europa je pred novim migrantskim pritiskom. Čelnici EU zemalja raspravljaju o donošenju nove strategije migrantske politike. Sigurnosnu situaciju zakomplicirao je teroristički napad Hamasa na Izrael i kasniji izraelski odgovor. Migranti diljem Europe daju potporu Hamasu, a u Berlinu su održani nasilni propalestinski prosvjedi. Iz Bruxellesa vole docirati drugim državama, no sigurnosne službe u tome gradu ne mogu valjano brinuti niti za sigurnost svojih građana pa je tako nakon napada Izraela na Gazu izvršen teroristički napad u kojemu je ubijeno dvoje ljudi. 

Foto:  EPA/Adriel Perdomo

Teroristički napad u Bruxellesu nije prvi takve vrste. U sjećanju bi nam trebao biti i napad iz ožujka 2016. kad je ubijeno 38 osoba. Teroristički napadi izvršeni su i u Nici, Parizu i Beču, da spomenemo samo one s najgorim posljedicama. Napadi manjeg intenziteta i s manje žrtava brojni su proteklih godina. 

Nakon napada u Bruxellesu francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na to da islamistički terorizam raste i prijeti Europi. Neke od europskih država privremeno su suspendirale Schengen i uvele kontrole na granicama, a takve se odluke pravdaju opasnošću terorističkog napada. 

Stvarni radikalizam

Međutim, u Europi već godinama žive milijuni potencijalno radikaliziranih pojedinaca. Često se kod terorističkih napada pokazalo da su izvršitelji pripadnici trećeg ili četvrtog naraštaja doseljenika. Nije, dakle, dugoročno rješenje u suspenziji Schengena, nego u promjeni dosadašnjih promašenih migrantskih politika. Nitko normalan ne će tvrditi da su svi doseljenici teroristi. Većina ih dolazi zbog nade u bolji život. No ako europski narodi, kao pripadnici istoga kršćanskog kulturnog kruga, u prošlosti nisu mogli funkcionirati bez konflikata i ratova, tko lud može pomisliti da će to biti moguće u srazu dvaju različitih civilizacija?

Foto:  EPA/Gelmert Finol

Kod terorizma ključna je jedna stvar

Svim ovim terorističkim napadima zajednička je poveznica ta da pripadaju terorizmu religijskog vlada i imaju jasan rukopis radikalnog islama. Terorizam karakterizira strateška uporaba terora, asimetričnost nasilja; usmjerenost na neborbene mete; širenje straha kao sredstva utjecaja i prisile na širu javnost; prisvajanje moći i ostvarenje političkih ciljeva. Ključno je kod terorizma to da se radi o ne-borbenim metama, tj. u pravilu su žrtve obični ljudi. Kad je objekt napada obični čovjek, s time se mogu poistovjetiti i svi drugi ljudi čime se postiže učinak straha.
Useljavanjem ljudi iz potpuno drugačijega kulturno-civilizacijskog i vjerskog miljea Europa kopa vlastiti grob. Europski političari, od kojih su većina borbeni ateisti i agnostici, ignoriraju vjersku pripadnost doseljenika. Mahom se radi o muslimanima s čvrsto definiranim religijskim identitetom, a islam jednostavno nije spojiv s demokracijom, tj. kako je to 1970. u "Islamskoj deklaraciji" zapisao Alija Izetbegović, islam i ne-islamski poredci međusobno su nespojivi jer "nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih društava i političkih institucija". 

Hrvatska mora vratiti pobjednički mentalitet; zamjena stanovništva slabi tradicionalne vrijednosti

Douglas Murray u knjizi "Čudna smrt Europe" upozorava kako nitko od onih koji su otvorili europske granice masovnom useljavanju zemalja iz trećega svijeta "nije ni pomislio da bi to moglo prerasti u 'muslimansko pitanje'. Nitko se nije pripremio na mogućnost da pridošlice ne samo što se možda ne će integrirati, nego će sa sobom donijeti mnoštvo vlastitih vjerskih i društvenih svjetonazora te da bi druge manjine mogle postati prvim žrtvama takva previda. Nitko na vlasti nije očekivao da će pojačani val useljavanja dovesti do jačanja antisemitizma i nasilja nad homoseksualcima. Nitko od onih koji su nekritično prihvaćali labavu imigracijsku politiku nije očekivao da će se pojava muslimanskoga bogohuljenja pokazati jednom od glavnih kulturoloških i sigurnosnih pitanja u Europi dvadeset i prvoga stoljeća".
Lijevo-liberalne strukture u Hrvatskoj i Europi često se vole izrugivati s "katolibanima" i "klečavcima", s ljudima koji ih ni na koji način ne mogu ugroziti. Vrlo bi brzo, međutim, mogli - i to baš oni koji tako strasno vabe migrante u Europu - doznati što je to stvarni radikalizam.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.