Trgovački i informatički sektor ne mogu se prijaviti za projekte digitalizacije, a oporavak se financira samo poduzetnicima koji su ostvarivali dobit

Gotovo istovremeno, ali uz užasavanje i bez imalo oduševljenja hrvatsko je ispijeno poduzetništvo dočekalo objavu poziva za prijave projekata kojima će se dodijeliti bespovratna sredstva Europske unije za digitalizaciju poslovanja. Riječ je o 206 milijuna kuna, odnosno 27,3 milijuna eura, no izgleda da će brojni poduzetnici gladni digitalizacije u sektoru srednjih, malih i mikro poduzeća ostati - bez obroka.

S jedne je strane u hrvatski državni proračun stiglo 700 milijuna eura, a s druge strane prostor da se privatnom sektoru dodijeli 27,3 milijuna eura za digitalizaciju poslovanja drastično je sužen, a poziv je poduzetnike udario kao grom iz vedra neba sletjevši im 27. lipnja s rokovima za slanje prijava od 1. srpnja do 12. kolovoza. I to takav poziv da su se zapitali u što su oni ulagali trud vrijeme i energiju posljednjih nekoliko mjeseci.

Naime, ususret pozivu poduzetnici iz informatičke industrije vični povlačenju novca iz Unijinih fondova zalagali su se na sastancima s birokracijom da se sektor trgovine vrati u među sektore koji su prihvatljivi za financiranje njihove digitalizacije budući da je sva neprehrambena trgovina snažno pogođena pandemijom i potrebna su im sredstva za oporavak.

Štoviše, Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa jačanje e-trgovine i njezine otpornosti za buduće vrijeme pa su logici skloni i ka cilju orijentirani informatičari svoje pozicije uspješnosti založili u ime trgovačkog sektora.

Sudeći prema sadržaju Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava njihova je dobra namjera kažnjena pa se za novac Unije više ne može natjecati niti jedna informatička tvrtka, niti jedna tvrtka koja nudi intelektualne usluge u području poslovnog savjetovanja kao niti jedna izdavačka tvrtka.

Trgovinu koja je za subvencioniranje digitalizacije proglašena neprihvatljivom još prije sedam godina, naravno nisu vratili u igru, a u sektoru informatike sada se pribojavaju da kad su jednom izbačeni da ni njih više nikad neće vratiti.

Lista neprihvatljivih djelatnosti povećana je za tri puta, ali kad bi to bila jedina nelogičnost možda bi ostalo prostora da se traži neko smisleno objašnjenje. Ono koje bi objasnilo zašto pozivom nije dopuštena digitalizacija u sektoru trgovine čija se otpornost navodi među ciljevima Nacionalnog plana otpornosti.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, sudeći prema njihovu objašnjenju vodilo se samo statistikom pa su zaključili da je sektor trgovine na malo prema u 2021. godini rastao 12,1 posto u odnosu na godinu ranije pa im, zaključili su nije potrebna digitalizacija kao pomoć za oporavak od pogođenosti pandemijom. Laički rečeno, ljudi su kupovali hranu i zato je kompletna trgovina proglašena uspješnom!

To što se ogroman dio neprehrambene trgovine u cijeloj Europskoj uniji želi preseliti na online poslovanje i ojačati taj segment zbog neizvjesne budućnosti nije dovoljno za promišljanje hrvatske birokracije budući da se ne može izraziti postotkom zabilježenim u službenim dokumentima Državnog zavoda za statistiku. Sektor trgovine se, kažu u Ministarstvu može uvijek obratiti agenciji Hamag – Bicro i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.

Iz razvoja događaja mogli bismo zaključiti da se država brine o tome kako da pomogne onima koji su zaista pogođeni pandemijom i zatvaranjem gospodarstva na više mjeseci. Međutim, Poziv demantira takav zaključak. Bespovratna sredstva za digitalizaciju poslovanja ne mogu dobiti poduzetnici koji u 2021. godini nisu ostvarili operativnu dobit. Dakle, za novac koji Europska unija namijenila oporavku i jačanju otpornosti mogu se prijaviti samo oni poduzetnici koji su lani bili – uspješni!? Uspješnima uglavnom ne treba oporavak, ali im ga hrvatska birokracija nudi.

Hrvatska je birokracija odlučila suziti mogućnost prijavljivanja projekata na tvrtke koje imaju najmanje troje zaposlenih na puno radno vrijeme tijekom 2021. godine iako uredba Europske unije na koju se Poziv referira mikro poduzeća definira tek kao tvrtke koje imaju manje od deset zaposlenika i prihod do dva milijuna eura.

Za financiranje projekata digitalizacije tvrtke moraju uložiti i vlastiti novac, ovisno o razvijenosti regije u kojima im je središte pa visina subvencije koju mogu dobiti kroz bespovratna sredstva EU iznosi između 55 i 70 posto svih troškova. Konkretno, da bi tvrtka iz Zagreba povukla maksimalni iznos od 750 tisuća kuna ona mora provesti projekt vrijedan 1,25 milijuna kuna, a razliku financirati sama. Poduzetnicima je rečeno da će ove godine njihove prijave biti vrednovane po kvaliteti umjesto primjene omraženog modela 'najbržeg prsta', a vlast je zadržala pravo da ne potroši sav novac uz naputak da planiraju financirati najmanje 160 projekata.

Minimalan iznos za koji poduzetnik može aplicirati je 150 tisuća kuna, a maksimalan je 750 tisuća kuna. Podijelimo li ukupan iznos dostupnih sredstava na minimalan broj paniranih projekata rezultat je 1,28 milijuna kuna po projektu iz čega se može zaključiti da birokracija jednostavno nije uložila ni dovoljno truda niti vremena da osmisli način na koji bi se novac Europske unije namijenjen oporavku i otpornosti zaista utrošio na oporavak i otpornost poduzeća.

Sreću i veselje na službenoj primopredaji fascikle kojom je Dubravka Šuica Andreju Plenkoviću uručila 700 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU u poduzetničkim je redovima dočekala frustracija i nesvjesnost oko toga tko će, kada i kako uopće moći aplicirati za taj novac. Smisao Unijina ulaganja u hrvatskom slučaju djeluje gotovo sasvim promašeno jer ogromne količine novca koje Unija šalje kao da zapinju u uskom grlu hrvatske birokracije koja kao da sama sebe brani od budućih optužbi za kriminal i korupciju ne shvaćajući da zakidanjem poduzetnika za Unijin novac na sebe navlači samo još više sumnje.

Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih digitalizaciji toliko je pogodio poduzetnički sektor da se iza brda valja ne nužno zajednička, ali svakako akcija u istom tonu udruga koje se inače ne slažu. Naime, nakon pobune Glasa Poduzetnika koji su sa Udrugom Hrvatski nezavisni izvoznici softwarea i Udrugom eCommerce Hrvatska izrazili svoje neslaganje s uvjetima i ograničenjima Poziva za digitalizaciju očekuje se i negodovanje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) što znači da je novoimenovani ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji se hvali svojim američkim obrazovanjem uspio u ujedinjavanju poduzetničkih udruga u pobuni protiv njegova načina provedbe europskog financiranja hrvatske obnove i oporavka od pandemije.

S obzirom na ograničenja i nelogične uvjete opravdano je zapitati se je li Poziv namješten za odabrane od kojih će neke kasnije jednostavno žrtvovati OLAF-u?