Trebao je to biti vrhunac i epohalni uspjeh za Hrvatsku: Istina je sasvim drugačija

Najavljivana ukrajinska kontraofenziva nije polučila očekivane rezultate. Posljednjih tjedana sve se više govori o zamoru ukrajinskih snaga, ali i o izostanku zapadne pomoći. 

U međuvremenu, ruska je vojska osvojila nekoliko mjesta. Sve veći broj američkih analitičara spominje pregovore, ali i promjenu vojne strategije prema obrani umjesto napadu što bi smanjilo broj žrtava na strani Ukrajine. Izgledno je da će se rat nastaviti i u idućoj godini. U situaciji izostanka ikakvog povjerenja, ali i volje za pregovorima rat za sada ostaje jedina opcija.

Analitičar Richard Haass u pravu je kad tvrdi da je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu pokrenula mnoge pretpostavke koje su utjecale na razmišljanje o međunarodnim odnosima u razdoblju nakon hladnog rata."„Završio je praznik iz povijesti u kojemu su ratovi među državama bili rijetkost. Izgubljena je norma protiv stjecanja teritorija zemalja silom. I pokazalo se da ekonomska međuovisnost nije bedem protiv prijetnji svjetskom poretku".

Davor Dijanović

Od bliskoistočne do europske Gaze

Rat u Gazi rezultirao je novim geopolitičkim potresom na Bliskom istoku. Involviranost mnogih globalnih i regionalnih aktera u ovaj sukob čini ovaj sukob vrlo izazovnim za međunarodnu sigurnost. Već sada je jasno da se rat u Gazi reflektira i na rat u Ukrajini. U SAD-u se kalkulira o tome koliko se vojnih sredstava može uložiti u pojedini konflikt.

Simptomatično je da su potporu Hamasovu napadu dali brojni muslimanski migranti koji se trenutačno nalaze u Europi. U mnogim dijelovima Europe stvaraju se mini-Gaze, tj. gheta u koja i policija teško ulazi. Migrantska kriza ponovno je opasno pokucala na europska vrata. Toga su donekle postali svjesni i EU glavešine koji su nedavno usvojili novi migracijski pakt. 

On, međutim, polazi isključivo od problema rješavanja ilegalne migracije, kao da sigurnost u Švedskoj, Francuskoj ili drugim državama nisu rasturile primarno legalne migracije, tj. legalno omogućavanje velikom broju ljudi iz druge civilizacije da uđu u Europu i mijenjaju njezin identitet. 

Od novoga pakta neće biti prevelike koristi tako da možemo očekivati novi migrantski kaos. Općenito, moć EU-a na svim područjima postaje zanemariva. Politico nije daleko od istine kad piše da je utjecaj unije ravan onome od neke humanitarne organizacije. Bez temeljite promjene vrijednosnih obrazaca i povratka kulturi života EU čeka sudbina Rimskog carstva. 

Foto: EPA/Alaa Badarneh

Put nestajanja

U žrvnju svih rizika i izazova nalazi se i Republika Hrvatska. Hrvatska je prošle godine ušla u Schengen koji je u mnogim aspektima, zbog migrantske krize suspendiran. Ulazak u eurozonu predstavljen je kao epohalni uspjeh, a u praksi je rezultirao velikim padom standarda građana. Brojni ljudi sve teže krpaju kraj s krajem od prvog do prvog, a proći će godina i godina dok se rast plaća izjednači s rastom cijena. Visoka inflacija i pad standarda dovest će do novih iseljavanja iz Hrvatske.

Pola milijuna ljudi otišlo je iz Hrvatske od ulaska u EU. U isto vrijeme, najavljuje se da će toliko stranih radnika biti u Hrvatskoj do 2030. Kako nazvati takvu pojavu? Ako kažemo da se radi o zamjeni stanovništva proglasit će nas teoretičarima zavjere i rasistima. A znamo da ni matematika više kao znanost nije pošteđena od rasističkih konotacija… 

Kako bilo, Hrvatskoj je potrebna temeljita reforma pravosuđa i demontaža klijentelističkog sustava političkih, društvenih i ekonomskih odnosa koji generira nepravdu i negativnu selekciju. Uz nastavak dosadašnje politike nalazimo se na putu nestajanja.