EX CATHEDRA

Treba konačno donijeti 'Lex Tito' – zakon o lustraciji

U velikoj dvorani Mimare, 25. svibnja 2016., Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES), pod predsjedanjem prof. emeritusa Zvonimira Šeparovića, uz podpredsjedanje prof. Nevenke Nekić, prof. Zdravka Tomca, dr. Nikole Debelića i drugih u punom sastavu još je jedanput, poslije one veličanstvene sjednice u velikoj dvorani Lisinski kada je etički osuđen Tito i njegovi sljedbenici, simbolično na Titov rođendan, donijelo etičku osudu vele zločincu, za sva stradanja hrvatskog naroda od 1945. do 1990. godine.

22.08.2019. u 07:28
Ispiši članak

Na istoj sjednici osuđeni su i zločini počinjeni u logoru Jasenovac od 1945. do 1950. godine, kada su prema brojnim dokazima masovno pogubljeni hrvatski mučenici s križnih puteva. Etičko sudbeno vijeće, pod predsjedanjem prof. Zvonimira Šeparovića donijelo je zaključak o potrebi donošenja zakona "Lex Tito" ili zakona o lustraciji.

Nažalost u Hrvatskoj jačaju titoističke snage pa tako čak i najveća oporbena stranka SDP  javno obećava da će vratiti ime maršala Tita današnjem Trgu Republike, a bivši predsjednik Hrvatske kojega je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila ironično govori kako je dobro što su skinute ploče s imenom trg Tita pohranjene u muzej, jer će se tako uštedjeti novci s obzirom na to da  se neće morati naručivati nove ploče kada se bude vratio Trg maršala Tita.

Čak se obećava i prijeti kako će se eventualnom pobjedom Milanovića na predsjedničkim izborima Tito vratiti na Pantovčak, vjerojatno na bijelom konju. Proces detitoizacije počeo je upravo odlukom Kolinde Grabar-Kitarović da makne Tita kao diktatora s Pantovčaka u muzej. Nastavljen je odlukom Gradske skupštine da se konačno preimenuje  Trg maršala Tita, ali na tome se stalo i zato se trebamo vratiti na odluke HNES-a koje je u prepunoj dvorani Lisinski u ozračju nevjerojatnog domoljublje na temelju empirijskih dokaza etički osudilo Tita za veleizdaju i za genocid nad hrvatskim narodom. 

U istom procesu HNES je osudilo sljedbenike Tita, upravo one koji danas Tita namjeravaju vratiti na Pantovčak, ako ponovno dođu u političku poziciju. U toj antitotalitarističkoj i antititovskoj sinergiji ne smijemo nikako zaboraviti inicijativu "Krug za trg" koja je punih 11 godina tražila promjenu imena Trga maršala Tita i osudu komunističkog režima. U predsjedničkoj kampanji koja je počela te teme se ne spominju kao da su zabranjene, a ja sam uvjeren da bi se svi predsjednički kandidati koji se osjećaju domoljubima i Hrvatima trebali  vrlo jasno izjasniti hoće li nastaviti proces detitoizacije ili će nas vratiti u prošlost. 

Zanimljivo je da je publicist, novinar i politički analitičar Kazimir Mikašek-Kazo kao član HNES-a s grupom pravnih stručnjaka izradio izvanredan prijedlog zakona kojim bi trebalo nastaviti i završiti detitoizaciju, a koji je nazvao "Lex Tito". Čak je predlagao pojedinim saborskim zastupnicima tzv. "desnice" da "Lex Tito" predlože u saborsku proceduru što su oni odbili s obrazloženjem da ne žele s tim izlaziti kako ne bi izgubili glasove centra na prošlim izborima za zastupnike u Europskom parlamentu. Nije li to apsurd?

Tito je i nadalje na našu sramotu počasni član HAZU-a, a mnogi ga glorificiraju kao najvećeg sina hrvatskih naroda nasuprot istinskim velikanima kao što su blaženi Alojzije Stepinac i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Čak je i Zoran Milanović više puta izjavio da je Tito najbolje što smo imali, a drugi kandidat Miroslav Škoro izjavio je u Aljmašu na blagdan Velike gospe da "ne treba čačkati po prošlosti", što znači da prihvaća lažnu komunističku povijest koja je mitomanski nametnuta hrvatskom narodu. Zbog toga bi hrvatski narod trebao tražiti od predsjedničkih kandidata da kristalno jasno kažu hoće li voditi politiku pisanja istinite hrvatske povijesti ili će i nadalje prihvaćati lažnu i mitomansku komunističko-velikosrpsku  povijest Hrvatske koja je pisana diktatorskom rukom Josipa Broza Tita. 

Narod bez istine o svojoj povijesti i bez snage da se izbori za istinu o svojoj povijesti, narod je bez budućnosti. Zato je glumatanje kako trebamo prestati govoriti o prošlosti nego trebamo govoriti o budućnosti opasna floskula koja nas vodi u neizvjesnu budućnost. Zbog toga sam odlučan predložiti da se bez odgode donese "Nacrt  zakona o zabrani manifestacija, udruga, oznaka i obilježja jugoslavenskoga totalitarnog komunističkog režima" koji je – na inicijativu novinara i političkog analitičara Kazimira Mikašeka-Kaze, 28. veljače 2016. godine izradila skupina hrvatskih pravnih stručnjaka na temelju snažnih pravnih i etičkih argumenata. Potrebno je inicirati široku javnu raspravu o toj temi, a ovo predizborje je vrijeme kada bi se o tome trebali izjasniti svi kandidati, osobito oni koji svoj predsjednički mandat žele živjeti u ozračju istine.

Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 30. lipnja 2006., donio je Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine. Ova Deklaracija izglasana je velikom većinom i izražena je neupitnim činjenice da je:

- komunistički režim bivše Jugoslavije i bivše SR Hrvatske bio je nedemokratski i totalitaran.

- u diktatorskom, totalitarnom, zločinačkom, jugoslavenskom režimu Josipa Broza Tita učinjeni su brojni pojedinačni i masovni zločini protiv čovjeka, naroda i čovječnosti, kršena su ljudska prava, a osobito su bile ugrožene temeljne slobode čovjeka i građanina, inače zajamčena i najvišim aktima te totalitarne države.

Temeljem navedenog, čl. 12. Deklaracije Hrvatskoga sabora ustvrđeno je sljedeće:

"Hrvatski sabor se pridružuje pozivu koji je Parlamentarna skupština Vijeća Europe uputila svim komunističkim ili postkomunističkim strankama da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća".

Sukladno navedenom utvrđenju, počinjene zločine totalitarnih komunističkih režima, u koji se nedvosmisleno ubraja i totalitarni režim Josipa Broza Tita, može se osuditi "bez ikakvih nejasnoća" jedino donošenjem zakonodavnog okvira, i potrebnih podzakonskih akata, o osudi totalitarnoga i zločinačkoga jugoslavenskoga režima, a takav obvezujući zakonodavni akt još nije predložen u zakonodavni postupak u Republici Hrvatskoj. Naime, sama deklarativna osuda nema nikakvu društvenu vjerodostojnost, niti ima ikakve pravne učinke.

Deklaracija Hrvatskoga sabora ustvrđuje:

"Podsjećajući hrvatsku javnost – s osjećajem iskrenoga žaljenja, pijeteta i sućuti prema svakoj i svim nevinim i nemoćnim žrtvama jugoslavenskoga i hrvatskoga komunizma – na brojne zločine koji su u ime komunizma, klasne borbe i diktature proletarijata, počinjeni nad građanima današnje Republike Hrvatske i Hrvatima izvan Hrvatske". 

Temeljna utvrđenja

- Zabrinuti zbog činjenice što se u hrvatskoj javnoj upravi, kao i u nevladinim udrugama, nalaze pojedinci koji su izravno sudjelovali u ugrožavanju ljudskih prava tijekom vladavine totalitarnog komunizma u Hrvatskoj;

- Odlučni u nakani da učinimo sve kako se tragična prošlost zločina i teške povrede ljudskih prava u vrijeme totalitarnih poredaka ne bi nikad više ponovile;

- Jedinstveni u osudi svakog pojedinačnog i svih zločina koji su se doista dogodili u vrijeme totalitarnog komunističkoga jugoslavenskoga režima u današnjoj Republici Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji;

Predlažemo Hrvatskom saboru donošenje navedenog zakona.

TEMELJCI ZA DONOŠENJE ZAKONA

1. Rezolucija 1096 o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe prihvatila 27. lipnja 1996.

2. Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe prihvatila 25. siječnja 2006. godine;

3. Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Jugoslaviji i Hrvatskoj 1945. – 1990. godine, koju je donio Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 30. lipnja 2006. godine.

4. Zaključci "Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih i totalitarnih režima" pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića, koje zaključuje da je potrebna javna rasprava o ovoj povijesnoj temi kao i predlaganje zakonskih i podzakonskih akata.

Ustavna osnova za donošenje predloženoga zakona je članak 87. st.3. u svezi sa stavkom 1. istoga članka Ustava Republike Hrvatske.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.