Tito - revolucionar i fundamentalist, smatrao da ima pravo masovno ubijati

Žrtve Jasenovca potpuno su došle u drugi plan. Umjesto pijeteta žrtvama svjedočili smo jednostranim ideološkim političkim govorima. Obilježena je i smrt Josipa Broza Tita. I to je bila prilika da čujemo potpuno različite i neutemeljene ocjene o tome tko je bio Josip Broz Tito. Proslavljen je i Dan pobjede i oslobođenje Zagreba. I tu smo se suočili s potpuno različitim ocjenama.

Za titoiste to je bio veliki dan pobjede Antifašističke koalicije a za žrtve komunističkih zločina to je bio i ostao dan ne oslobođenja nego nove okupacije hrvatskog naroda, jer rušenjem NDH i pobjedom nad fašizmom Tito i komunisti nisu donijeli slobodu hrvatskom narodu nego novi totalitarizam. Upravo zbog toga nekako paralelno s Danom pobjede, ponovno se održavaju prosvjedi protiv postojanja Trga maršala Tita sa zahtjevom da se on ukine.

Vrše se i pripreme za masovni odlazak ljudi na obilježavanje 70-te obljetnice masovnih stradanja na Bleiburgu i Križnim putem. Pokroviteljstvo predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, nakon što je Kukuriku koalicija ukinula pokroviteljstvo Sabora, izazvalo je nove sukobe i nove velike podjele.

Predsjednik Vlade čak je paušalno optužio svakog onog koji ide odati počast žrtvama na Bleiburg da ustvari odaje počast NDH i ustaštvu. Obilježavanje 35- obljetnice smrti Tita, proturječna događanja u Jasenovcu i sukobi oko Bleiburga iskorišteni su za novu titoističku ofenzivu i veličanje Tita i komunističkog antifašizma. Čak se tvrdi da su oni utemeljitelji hrvatske države.

Mediji su se raspisali o Titu kao velikanu te se pokušava čak dokazati da Tito nije bio ni diktator. Činjenice su suprotne takvim tvrdnjama. Jer Tito ne samo da je bio diktator nego je bio jedan od najvećih zločinaca 20-tog stoljeća. Zato je došlo konačno vrijeme da se znanstveno i argumentirano u Hrvatskoj utvrdi istina o titoizmu a ne samo o Titu osobno, kao represivnom totalitarnom sustavu. Tito je bio revolucionar. Komunisti su bili revolucionari, koji su se ponosili, to nisu smatrali grijehom, što su u ostvarivanju revolucije koristili sve vrste represije, uključujući masovna ubojstva i likvidacije, ne samo političkih protivnika nego i svih onih koji bi mogli postati njihovi protivnici.

Dakle, Tito i komunisti su dolaskom na vlast ′45-te godine imali za cilj rušenje postojećeg stanja i ponosili su se što su to radikalno obavili bez obzira na prave slapove krvi koje su stvorili. Tito i komunisti smatrali su da imaju pravo na uporabu sile, da imaju pravo na umorstva i ubijanja, da su ciljevi za koje se bore tako veliki da su sve žrtve i zločini opravdani. Ustvari nema bitne razlike između ponašanja Staljina i Tita  godinama poslije II. Svjetskog rata.

Staljin je ubijao sve političke protivnike, čak i sve one za koje je mislio da bi mogli biti protivnici. Tito je naredio masovno ubijanje političkih protivnika ali i svih onih koji nisu prihvaćali njegove revolucionarne ciljeve. Koji su branili privatno vlasništvo i koji se nisu odricali slobode. Titov režim ukinuo je pravo na osobnu slobodu, pravo na osobno mišljenje, pravo na imovinu i sva druga osobna ljudska prava. Dakle, titoisti su tvrdili da su njihovi ciljevi tako veliki da imaju pravo na diktaturu i nasilje.

Dakle, nema nikakve dvojbe da je titoizam bio zločinačka politika, da je bio totalitarni diktatorski sustav, koji je ukinuo sve ljudske slobode, koji je smatrao da može raspolagati životima ljudi. Da ima pravo uništiti kulate i bogataše i da ima pravo na najžešći teror i najveće zločine.

Totalitarizam ukida osobu kao slobodnu individuu i tu je njegov najveći zločin.

Današnji titoisti nisu se promijenili. Oni i danas smatraju da je Tito u ostvarivanju velikih ciljeva revolucije i u izgradnji komunističkog društva imao pravo diktaturom, terorom i zločinima ostvarivati svoju viziju. Hrvatsko društvo mora teorijski i konkretno raskrinkati titoizam kao navodno demokratski sustav. Ne smije ostati bez odgovora tvrdnja Budimira Lončara da Tito čak nije bio ni diktator. Problem je u Hrvatskoj upravo u tome što je promidžbom, indoktrinacijom i lažima izgrađivan Titov lik kao ne samo velikog državnika, nego, kako kaže Milanović, i nešto "najbolje što su Hrvati imali". Tito je bio fundamentalist, čovjek koji je i sebe uvjerio da ima pravo u ostvarivanju svojih revolucionarnih ideja koristiti svu represiju i masovno likvidirati svoje političke protivnike, da ima pravo raspolagati ljudskim životima, uključujući i na ubojstva svih onih koji mu se ne sviđaju.

Zbog svih tih razloga najvažnije je da u ovom mjesecu povijesti pokušamo činjenicama utvrditi istinu i suprotstaviti se onima koji nas indoktriniraju i onemogućavaju spoznaju istine.