Svijet se mijenja. Smišljajte nove poslove, ili nove načine za stare poslove!

Socijalna distanca mogla bi postati društveno novo normalno, a ''rukovanje'' povijesni pozdrav među ljudima. Puno toga što tehnologija danas omogućuje, ali je ljudima bilo neprihvatljivo, moglo bi biti ubrzano ostvareno.

Primjerice – roboti koji bolesnicima u bolnicama raznose hranu umjesto medicinskih sestara, mogli bi brže od očekivanog postati poželjni, dok su do sada bili odbojni, jer nisu humani.

Trgovine sa samoposlužnim blagajnama mogle bi postati standard, na šalterima bi u budućnosti također mogli raditi roboti, ili možda uopće ne bude šaltera?

Industrija trodimenzionalnog printa mogla bi se početi još brže razvijati pa bi i proizvodnja mnogočega mogla krenuti u smjeru lokalizacije. Bude li nam stroj proizvodio, primjerice, tenisice po otisku našeg stopala, moguće je da će biti jeftinije taj stroj za hrvatske potrošače smjestiti kraj IKEA-e u Rugvici gdje bi narudžbe primao online, a tenisice bi stizale dostavom.

Tako bi se proizvodnja gotovo svega mogla početi povlačiti, ako ne u nacionalne granice, onda izvjesno u granice Europske unije.

Mnogi ljudi koji do prije mjesec dana nisu bili ljubitelji online komunikacije, već su promijenili svoje afinitete.

Dok se globalni ekonomski sustav kakav danas poznajemo bori za opstanak, brojni svjetski znanstvenici iz različitih područja procjenjuju kako će svijet izgledati nakon okončanja pandemije, nastojeći dati barem okvir unutar kojega će se razvijati, a izvjesna je neka nova ekonomija.

Promjenit će se naš odnos prema vlasti, vanjskom svijetu i jednih prema drugima. Tehnologija koja služi čovjeku i njezina pouzdanost još će više dobiti na važnosti, promjenit ćemo životni stil i odnos prema zdravstvu, razviti nove oblike patriotizma, posebno onoga prema lokalnoj zajednici, ponovno će rasti naše povjerenje u ozbiljne stručnjake, dosadašnji hiper individualizam i tržišno društvo mogli bi izgubiti na svojoj popularnosti -samo su neka od predviđanja.

Rad od kuće mogao bi se u mnogim industrijama održati kao standard, globalno bi mogla rasti potrošnja energije u kućanstvima, a zamah bi mogla dobiti industrija kućne zabave.

Iako nitko danas nema odgovor na pitanje kako će izgledati svijet nakon pandemije korona virusa, a među politolozima vlada bojazan da će on biti manje otvoren, manje slobodan i manje prosperitetan, jedno je sigurno – barem neko vrijeme ljudi će više cijeniti male stvari, jednostavne užitke i ponajviše – prirodu.

Tehnologija će pak morati podržati nove ideje za promjenu, koja se smatra većom od onih nakon pada Berlinskog zida, ili propasti Lehman Brothersa, američke banke čiji je krah svojevrsni simbol početka globalne recesije prije nešto više od deset godina.

Tko će profitirati na najvećoj zdravstveno – ekonomskoj krizi koju žive generacije pamte? Neće to biti industrija hrane i maloprodaje koja trenutačno obara rekorde u prihodu zahvaljujući panici i strahu. Neće to biti niti industrija sredstava za čišćenje i dezinfekciju kojoj je krenulo, a neće profitirati ni većina malih i srednjih farmaceutskih kompanija kojima je panika također privremeno potjerala prihod prema gore. 

Kriza će u uspjeh lansirati one koji se prvi sjete svojim proizvodima i uslugama odgovoriti na nove potrebe ljudi nakon što se gospodarstvo ponovno pokrene. Obično to budu poduzetnici. Oni koji su danas u Hrvatskoj većinom  orijentirani na spašavanje žive glave od potpune propasti zbog toga što im je pandemija potpuno zaustavila poslovanje.

Nećemo se stoga trebati čuditi kad budemo zaostajali za svijetom i nakon što pandemija prođe. Nove ideje dolazit će iz država čije su vlade kroz sustav državne pomoći učinkovitije i jednostavnije podržale poduzetnički sektor u zemlji da opstane koliko -toliko financijski održiv da bi mogao smišljati proizvode i usluge za budućnost, umjesto da se grčevito bori za opstanak sada.