Sve više radnika bi moglo tražiti veće plaće, a želimo li pratiti eurozonu, morat će ih i dobiti...

Pobuna radnika koja je počela u zagrebačkoj Čistoći i u tri se koraka iz solidarne podrške kolegama pred otkazom pretvorila u zahtjev za većim plaćama u naredna se tri koraka proširila na prijetnju štrajkom cijelog Zagrebačkog Holdinga uglavnom zbog neslaganja oko iznosa predviđenog za rast plaća.

Kako god završila saga o zahtjevima radnika Holdinga, plaće u Hrvatskoj moraju rasti, pitanje je samo koliko i na koji način će taj rast tko izboriti. 

Niz usporedbi plaća hrvatskih radnika s plaćama radnika u drugim zemljama eurozone napravljenih u posljednjih mjesec dana otkako je euro službena hrvatska valuta pokazale su kako su plaće u Hrvatskoj najniže ili među najnižima. Istovremeno iz Europske središnje banke  stigla je poruka kako u eurozoni očekuju vrlo snažan rast plaća tijekom sljedećih mjeseci. Štoviše, u posljednjem mjesečnom biltenu banke stoji kako očekuju da će rast plaća nadoknaditi inflaciju iz tri razloga, a to su snažno tržište rada, rast minimalnih plaća i pritisak sindikata. 

Kroničan nedostatak radnika

Posljednje optimistične vijesti o mogućem izbjegavanju duboke i teške recesije dolijevaju još jedan argument na radničke zahtjeve za većim plaćama, a kroničan nedostatak radnika na mnogim poslovima ne pomaže poslodavcima. Europska se industrija u 2022. godini, pokazuje analiza nizozemske ING banke unatoč energetskim šokovima i crnim scenarijima držala zadovoljavajuće, industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je 1,9 posto. Analitičari naravno ne očekuju da bi se to moglo održati nastavi li se energetska kriza, međutim dugo najavljivana propast se još nije dogodila i tim više radnici su motivirani da traže povišice. 

Najnoviji podaci Eurostata prema kojima sedam posto hrvatskog BDP-a čine privatne doznake hrvatskih iseljenika koji obiteljima šalju novac od rada u inozemstvu što o Hrvatskoj govori da je najovisnija o novčanim transferima svojih iseljenika među svim članicama EU. Ne budu li plaće u Hrvatskoj pratile rast plaća u eurozoni koji očekuje Europska središnja banka za konkurente radnike iz Hrvatske domaće će plaće biti sve manje konkurentne.

Svijest o tome da im prihodi manje vrijede hrvatski radnici pokazali su svojim potrošačkim ponašanjem u prosincu. U potrošački najpotentnijem mjesecu u godini za domaće stanovništvo potrošnja je u maloprodaji realno pala za 0,8 posto u odnosu na studeni te isto toliko na godišnjoj razini. Realan godišnji pad u prehrambenoj maloprodaji iznosi 1,7 posto, a u neprehrambenoj 3,5 posto. 

Izbori - plodno tlo za rast brojnih zahtjeva 

Približavanje ne jednih već nekoliko izbora tlo čine i više nego plodnim za rast brojnih zahtjeva za većim plaćama. Privatne kompanije na njih će odgovoriti sukladno svojim mogućnostima, a veće mogućnosti tražit će i od države u dodatnim poreznim rasterećenjima rada. Javni sektor će s druge strane od države tražiti samo povećanje plaća. 

Ova bi klackalica mogla biti jedna od zanimljivijih u mjesecima pred nama, a nije je potpuno nesvjestan ni ministar financija Marko Primorac koji je na prošlotjednoj šestoj Poreznoj konferenciji izjavio kako porezno treba rasterećivati dohodak kako bi trošak rada za poslodavce bio niži, a neto plaće građana veće. Nije samo jasno kako će ga rasterećivati, jer kako je i sam rekao zahvaljujući neoporezivom iznosu dohotka oko 1,8 milijuna poreznih obveznika taj porez uopće ne plaća, a njime se hrane lokalni proračuni i svako smanjivanje poreza na dohodak svojevrsna je pozivnica načelnicima i gradonačelnicima da traže financijsku pomoć iz državnog proračuna posebno zato što će se i sami naći pred zahtjevima za povećanje plaća. 

Nezadovoljstvo građana svojom kupovnom moći koju su im poskupljenja utrljala u lice kao sol na ranu moglo bi vlast koštati više od svih bilo stvarnih bilo preuveličanih afera.